Mars, četvrti planet po udaljenosti od Sunca, često se naziva i “crvenim planetom” zbog svoje prepoznatljive crvenkaste boje uzrokovane željeznim oksidom na površini. Ovaj planet fascinira znanstvenike i javnost već stoljećima, ne samo zbog svog upečatljivog izgleda nego i zbog potencijala za istraživanje i kolonizaciju u budućnosti.
Mars je bio predmet proučavanja još od antičkih vremena. Međutim, tek s razvojem teleskopa u 17. stoljeću započela su ozbiljnija promatranja. Talijanski astronom Giovanni Schiaparelli prvi je nacrtao karte Marsa, uključujući mrežu linija koje su nazvao “canali”. A to otkriće izazvalo je dugogodišnje spekulacije o postojanju inteligentnog života na Marsu.
U modernom dobu Mars je postao glavno odredište za robotske letjelice i orbitere. Prve uspješne misije, poput Mariner 4 (1965.), Viking 1 i Viking 2 (1976.), donijele su nevjerojatne slike i podatke koji su razbili iluziju o složenom životu na Marsu. Ipak, istraživanja su se nastavila te su misije poput NASA-inog rovera Curiosity i InSight landera značajno pridonijele našem razumijevanju geologije i klimatskih uvjeta na Marsu.
Marsova površina karakterizirana je ogromnim vulkanima, dubokim kanjonima i prostranim pustinjama
Olympus Mons, najveći vulkan u Sunčevom sustavu, uzdiže se gotovo 22 kilometra iznad površine, dok Valles Marineris, golemi sustav kanjona, proteže se na oko 4.000 kilometara. Površina Marsa prekrivena je finom prašinom i kamenjem, s visokom koncentracijom željeznog oksida koji mu daje crvenu boju. Atmosfera Marsa je tanka i uglavnom sastavljena od ugljičnog dioksida. Njega ima oko 95,3 posto, a tu su i male količine dušika i argona. Ova rijetka atmosfera omogućuje tek minimalnu zaštitu od kozmičkog zračenja i meteoritskih udara.
No, iako nema dokaza o postojanju kompleksnog života na Marsu, znanstvenici su otkrili dokaze o postojanju tekuće vode u prošlosti. Danas voda na Marsu uglavnom postoji u obliku leda na polovima i ispod površine. Istraživanja se i dalje provode kako bi se ustanovilo postoje li uvjeti za održavanje mikrobiološkog života. Osim toga, marsovska klima je izrazito hladna, s prosječnom temperaturom od -63°C. Međutim, povremeno temperature mogu doseći i do 20°C na ekvatoru tijekom ljeta, što predstavlja potencijalnu priliku za buduće misije s ljudskom posadom.
Planovi za kolonizaciju Marsa uključuju razvoj tehnologija koje bi omogućile dugoročno preživljavanje ljudi na tom planetu
Tvrtke poput SpaceX-a već aktivno rade na projektima koji bi omogućili uspostavu ljudske kolonije na Marsu u narednim desetljećima. No, najveći izazovi uključuju osiguravanje dovoljnih količina hrane, vode i zraka, kao i zaštitu od zračenja. Ukratko, Mars ostaje jedan od najintrigantnijih objekata u našem Sunčevom sustavu.
Iako je neprijateljski nastrojen prema životu kakvog poznajemo, njegova geološka složenost, povijest i potencijal za buduće istraživanje čine ga prioritetom u svemirskim misijama. Kako tehnologija napreduje, tako raste i mogućnost da ćemo jednog dana uspjeti kolonizirati ovaj fascinantni planet. Više o crvenom planetu možete doznati i na Wikipediji.
Specifikacije Marsa
- Udaljenost od Sunca: 227.9 milijuna km
- Promjer: 6,779 km
- Masa: 6.42 x 10^23 kg
- Duljina dana (sol): 24.6 sati
- Duljina godine: 687 Zemaljskih dana
- Gravitacija: 3.71 m/s² (0.38 Zemljine gravitacije)
- Prosječna temperatura: -63°C
- Atmosfera: 95.3% ugljični dioksid, 2.7% dušik, 1.6% argon, tragovi kisika i vode
- Najviša točka: Olympus Mons (22 km)
- Najveći kanjon: Valles Marineris (4.000 km)
VIDEO | Welcome to Mars | NOVA | 2005.
| Photo by NASA Hubble Space Telescope on Unsplash