U prostorijama Zvjezdarnice Zagreb, koja se nalazi u Opatičkoj ulici 22 na Gornjem Gradu, održat će se popularno predavanje naziva “Kako je astronomija spuštena na Zemlju?”. Predavač je prof. dr. sc. Zvonimir Šikić, koji dolazi s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilište u Zagrebu. Predavanje će se održati u srijedu, 9. listopada 2024. godine, počinje u 20 sati, a ulaz je slobodan.
Astronomija je, za razliku od fizike, bila matematizirana još u Antici. I to je “fiziku neba” bitno razlikovalo od “fizike Zemlje”. Kada je Galileo Galilei usmjerio svoj teleskop prema nebu vidio je da te razlike pa su se otvorile dvije mogućnosti. Da se “fizika neba” spusti na Zemlju ili da se “fizika Zemlje” digne na nebo. Ukratko, na predavanju Kako je astronomija spuštena na Zemlju? objasnit će se zašto je pobijedila “fizika neba” i koju je ulogu u tome svemu imao Newton. I dodajmo, nešto će se reći i o Feynmanovom “izgubljenom predavanju”…
- PROČITAJTE VIŠE: Krvavi most | Mala zagrebačka ulica, ali i podsjetnik na mračnu prošlost našeg grada
Astronomija je jedna od najstarijih znanosti, a njezini korijeni sežu do starih civilizacija poput Babilonaca, Egipćana i Grka. Prvi su promatrači neba pratili kretanje zvijezda i planeta radi vremenskih i poljoprivrednih svrha. Stari Grci, poput Aristotela i Ptolomeja, razvili su geocentrični model svemira. Kopernik je u 16. stoljeću predložio heliocentrični model, što su kasnije potvrdili Kepler i Galileo. Newton je formulirao zakone gravitacije, a Einstein je s teorijom relativnosti proširio naše razumijevanje svemira. Današnja astronomija koristi teleskope i svemirske misije za istraživanje planeta, zvijezda i galaksija. Više o astronomiji doznajte na Wikipediji.
