Hrvatska znanost bogatija je za još jedan znanstveni uspjeh. Naime, predstavljeni su rezultati trogodišnjeg znanstvenog projekta “Integrirani sustav uzgoja alternativnih vrsta školjkaša u uvjetima klimatskih promjena”. A u tom istraživanju je izoliran je i detaljno istražen potpuno novi probiotički soj, izoliran iz češljače.
Ovaj novi probiotički soj je zadovoljio niz sigurnosnih, tehnoloških i funkcionalnih kriterija, a njegova snažna antimikrobna aktivnost znatno poboljšava otpornost uzgoja školjkaša u vrijeme izraženih klimatskih promjena. Dodajmo da će sve znanstvene spoznaje i podaci do koji se došlo ovim projekta biti dostupni javnosti.
Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji sa Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli uspješno je priveo kraju trogodišnji znanstveni projekt Integrirani sustav uzgoja alternativnih vrsta školjkaša u uvjetima klimatskih promjena, sufinanciran EU sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 450 tisuća eura. Dodajmo da je od ovog iznosa bespovratnih više od 380 tisuća eura. Također, u sklopu projekta nabavljena je i visokosofisticirana istraživačka oprema vrijedna 150 tisuća eura. I što je najvažnije, ona će i dalje biti na raspolaganju znanstvenicima i studentima ovih dviju institucija.
Znanost smatra da su klimatske promjene dugoročna prijetnja uzgoju školjkaša u Republici Hrvatskoj
Porast temperature mora, smanjenje dotoka slatke vode, porast saliniteta te acidifikacija mora izrazito negativno utječu na uzgoj školjkaša, usporavajući i smanjujući njihov rast te povećavajući smrtnost. Posebno je ugrožen uzgoj kamenica, koje će u nekim područjima do kraja stoljeća jednostavno – nestati. Porast temperature mora pospješit će pojavu i širenje postojećih, ali i novih bolesti kod školjkaša u uzgoju, dok porast prosječnih temperatura zraka značajno povećava rizik od kvarenja školjkaša tijekom njihova skladištenja, distribucije i pripreme hrane.
Cilj projekta bio je učiniti uzgoj školjkaša u Hrvatskoj otpornijim na klimatske promjene te dugoročno održivim te predložiti konkretne mjere prilagodbe kojima će se spriječiti ili umanjiti opisani negativni učinci promjene klime na uzgoj te s njima povezani negativni učinci na zdravlje ljudi kroz promjene u tehnologiji i uvođenjem novih vrsta školjkaša u marikulturnu proizvodnju.
Na projektu je radio istraživački tim od 16 znanstvenika s PBF-a i Odjela za prirodne i zdravstvene studije Sveučilišta u Puli, a aktivno su konzultirani i brojni gospodarstvenici i stručnjaci koji se bave marikulturom. Ključni zaključci projekta predstavljeni su na završnoj konferenciji na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu dana 16. siječnja 2023. godine.
Formirana je hrvatska banka autohtonih starter kultura i probiotika PBF-a
Voditeljica projekta, prof. dr. sc. Jadranka Frece istaknula je iskustva Laboratorija za opću mikrobiologiju i mikrobiologiju namirnica PBF-a u razvoju novih proizvoda, posebice biokonzerviranja i autohtonih starter kultura čije istraživanje i razvoj omogućuju očuvanje kvalitete i posebnosti hrvatskih tradicionalnih proizvoda. Probiotičke bakterije mogu se koristiti i u ostalim gospodarskim granama. A primjer za to je primjena probiotika u uzgoju školjakaša u uvjetima klimatskih promjena. I to podupiru dobiveni rezultati ovog projekta.
Jadranka Frece je podsjetila i na važnost očuvanja posebnosti hrvatskih proizvoda zbog čega je formirana hrvatska banka autohtonih starter kultura i probiotika PBF-a koje Fakultet može ponuditi gospodarskim subjektima u razvoju proizvoda. Od klasičnih fermentiranih do novih funkcionalnih koji su trenutno izrazito traženi na tržištu.
Spadamo među tri europske zemlje koje su najviše izložene klimatskim promjenama Hrvatska
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, dr. sc. Mario Šiljeg, izjavio je kako u sklopu Sheme za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. odobreno ukupno tek 25 istraživačkih projekata.
“Hrvatska, uz Češku i Mađarsku, bilježi najveće štete od posljedica klimatskih promjena po glavi stanovnika”, rekao je Mario Šiljeg i dodao kako Ministarstvo planira nastaviti s projektima edukacije o klimatskim promjenama, programima financiranja primijenjenih istraživanja radi jačanja spoznaja o utjecaju klimatskih promjena i razvoja mjera koje će omogućiti smanjenje ranjivosti i jačanje otpornosti ranjivih sektora.
Župan Šibensko-kninske županije, dr. sc. Marko Jelić, također je istaknuo važnost ove vrste projekata uz nadu za daljnjim suradnjama budući da veliki broj školjkaša živi u Prokljanskom jezeru u blizini Skradina, koji su također izloženi negativnom utjecaju klimatskih promjena. Dr. sc. Ivan Güttler, zamjenik glavne ravnateljice Državnog hidrometeorološkoga zavoda objasnio je utjecaj klimatskih promjena na okoliš. Također, izrazio je zabrinutost zbog povećanja temperature zraka i posljedično temperature mora. Pobrojao je i mjere ublažavanja odnosno prilagodbe i naglasio kako je ovaj projekt odličan primjer koji nudi primjere prilagodbe postojećim i budućim nepovoljnim uvjetima.
Istraživanje školjkaša provela je hrvatska znanost
Na završnoj konferenciji rezultate projekta prezentirali su izv. prof. dr. sc. Mauro Štifanić, dr. sc. Iva Čanak te dr. sc. Ines Kovačić.
- Istraživački tim PBF-a izolirao je, identificirao i karakterizirao potpuno nov probiotički soj, izoliran iz češljače (lat. Aequipecten opercularis). A baš je ona odabrana kao potencijalna alternativna vrsta školjkaša u akvakulturi. Novi probiotički soj potpuno je istražen i zadovoljio je niz sigurnosnih, tehnoloških i funkcionalnih kriterija. Posebno se istaknula snažna antimikrobna aktivnost otkrivenog soja prema najčešćim patogenima.
- Primjena navedene bakterije u uzgoju školjkaša, posebice u uvjetima klimatskih promjena polučila je iznimne rezultate, jasno vidljive iz smanjenja mikroorganizama uzročnika kvarenja. A to otvara brojne mogućnosti primjene ovog soja ne samo u akvakulturi nego i u biokonzerviranju.
- Kako pokazuju rezultati rada Istraživačkog tima Sveučilišta u Puli primjena novog probiotika rezultirala je pozitivnim učincima na prirast i kondicijski indeks školjkaša, a kada su se eksperimenti proveli u uvjetima klimatskih promjena rezultati su pokazali povoljne trendove koji uistinu otvaraju brojne mogućnosti i stvoren je prostor za nadogradnju i prijavu novih projekata u kojima bi se ispitala proizvodnja u većim mjerilima te ispitala otpornost kontinuiranog uzgoja u, nažalost neizbježnim, uvjetima klimatskih promjena.
O Prehrambeno-biotehnološkom fakultet u u Zagrebu
Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu je vodeća znanstveno-istraživačka i nastavna institucija u Hrvatskoj. Područje rada PBF-a je biotehnologija, prehrambena tehnologija i nutricionizam. Dugogodišnja djelatnost fakulteta u obrazovanju visokokvalitetnog stručnog kadra te izvođenje znanstveno-istraživačkih i stručnih projekata u suradnji s gospodarstvom bila je i ostala glavni pokretač razvoja hrvatskog gospodarstva u navedenom području djelovanja.
Misija fakulteta na području znanstveno-istraživačke djelatnosti je provođenje znanstvenih, temeljnih i razvojnih istraživanja u interdisciplinarnim znanstvenim poljima prehrambene tehnologije, biotehnologije i nutricionizma. No, on sudjeluje u istraživanjima i drugih srodnih znanstvenih disciplina. Cilj je poticanje kritičkog promišljanja i kreativnosti koje dovode do novih znanstvenih spoznaja i ideja. Također i inovacija potrebnih za transfer znanja i tehnologije u gospodarstvo. Stvaranjem novih ideja i tehnoloških rješenja, kritičkim promišljanjem i kreativnošću, Prehrambeno-biotehnološki fakultet postao je ključni pokretač gospodarstva i održivog razvoja na području biotehničkih znanosti u Republici Hrvatskoj te znanstvene izvrsnosti. A to podržava činjenica da se djelatnici PBF-a pojavljuju i na listi najcitiranijih znanstvenika na svijetu. Fakultet zapošljava ukupno 273 djelatnika od kojih je 144 u raznim nastavnim zvanjima. Prosječno godišnje se na fakultet upiše 180 novih studenata. Više o zagrebačkom PBF-u doznajte na mrežnim stranicama Fakulteta na adresi pbf.unizg.hr.
