Halleyev komet, službeno znan i kao “1P/Halley”, jedan je od najpoznatijih i najdetaljnije proučenih kometa u Sunčevom sustavu. Nazvan je po engleskom astronomu Edmondu Halleyu, koji je 1705. godine prvi prepoznao da se radi o periodičnom kometu koji se vraća u unutarnji Sunčev sustav svakih približno 76 godina. Također, Halley je izračunao da su opaženi kometi 1531., 1607. i 1682. godine zapravo isti objekt koji se periodično vraća- Potom je precizno predvidio njegovo ponovno pojavljivanje 1758. godine, iako je sam preminuo prije nego što je mogao potvrditi svoje predviđanje.
Halleyev komet je tipični kratkoperiodični komet koji dolazi iz Kuiperovog pojasa, regije u kojoj se nalaze ledena tijela izvan orbite Neptuna. Jezgra kometa ima promjer od približno 15 kilometara, dok mu se masa procjenjuje na oko 2,2×10¹⁴ kilograma. Površina jezgre je tamna i bogata organskim tvarima, što mu daje ugljenasto-crnu boju.
- PROČITAJTE VIŠE: Ribar sa zmijom | Skulptura znana i kao “Borba” ili “Zlosretni ribar” nalazi se na gornjogradskom Jezuitskom trgu
Tijekom prolaska blizu Sunca, Halleyev komet razvija spektakularni rep sastavljen od plina i prašine, koje Sunčev vjetar i zračenje odbacuju iz jezgre. Rep može doseći duljinu veću od 100 milijuna kilometara i često sadrži dvije komponente: ionizirani plin ili plazmu i prašinu. Dodajmo i da ovaj komet također razvija i oblak plina koji okružuje jezgru, poznat kao koma.
Halleyev komet je zabilježen kroz povijest u mnogim kulturama
Najstarije poznato opažanje dolazi iz Kine 240. godine prije nove ere. Također se vjeruje da je komet bio prikazan na slavnoj tapiseriji iz Bayeuxa koja prikazuje događaje vezane uz normansko osvajanje Engleske 1066. godine. U novijoj povijesti, komet je bio posebno značajan tijekom njegovog prolaska 1910. godine, kada se Zemlja prolazila kroz njegov rep, što je izazvalo paniku zbog lažnih tvrdnji o otrovnim plinovima. Ipak, to je prošlo bez posljedica. Prolazak 1986. godine bio je značajan jer su ga proučavale svemirske sonde poput Giotta, čime je prvi put dobiven detaljan uvid u strukturu jezgre kometa.
Spomenimo i da će se Halleyev komet ponovno pojaviti u blizini Zemlje 2061. godine. Iako se njegova sjajnost smanjila zbog postupnog gubitka materijala tijekom prolazaka blizu Sunca i dalje će biti iznimno zanimljiv za promatranje i istraživanje. Također, ovaj komet ima veliki znanstveni značaj jer omogućava istraživanje sastava i dinamike kometa, a time i dublje razumijevanje ranog Sunčevog sustava. Osim znanstvene vrijednosti, Halleyev komet ostaje i kulturno značajan zbog svoje povijesne prisutnosti u ljudskoj svijesti i mitologiji.
Halleyev komet je fascinantan objekt koji pruža jedinstvenu priliku za proučavanje svemirskih tijela koja dolaze izvan granica unutarnjeg Sunčevog sustava. Njegovi periodični povratci ne samo da omogućavaju kontinuirano praćenje i istraživanje, već i potiču ljudsku maštu i želju za razumijevanjem svemira. Više informacije o ovom kometu možete doznati na Wikipediji.
Tehničke specifikacije Halleyevog kometa:
- Oznaka: 1P/Halley
- Vrsta: Kratkoperiodični komet
- Period orbite: Približno 76 godina
- Prosječna udaljenost od Sunca: 17,8 AJ (perihel) do 35,1 AJ (afel)
- Promjer jezgre: Približno 15 kilometara
- Masa: Oko 2,2 × 10¹⁴ kilograma
- Albedo (refleksivnost): 0,03 (vrlo tamna površina)
- Brzina prolaska pored Sunca: Oko 70 km/s
- Sastav jezgre: Led (voda, ugljikov dioksid, amonijak, metan), prašina, organske tvari
- Rep: Ionizirani plin i prašina, duljine preko 100 milijuna kilometara
