Galvanizacija je proces elektrokemijskog nanošenja tankog sloja metala na površinu drugog metala kako bi se poboljšala njegova otpornost na koroziju, povećala izdržljivost ili poboljšao estetski izgled. Ova tehnika se široko koristi u industriji, posebice u automobilskoj, građevinskoj i elektroničkoj industriji, gdje je zaštita metala od vanjskih utjecaja ključna za dugovječnost proizvoda.
Galvanizacija je dobila naziv po talijanskom znanstveniku Luigiju Galvaniju, koji je krajem 18. stoljeća eksperimentirao s elektrokemijskim reakcijama. Međutim, stvarni razvoj postupka započeo je u 19. stoljeću, kada su znanstvenici otkrili kako se električna struja može koristiti za kontrolirano taloženje metala na različite površine. A od tada se galvanizacija kontinuirano razvijala i postala ključna tehnologija u zaštiti metala.
- PROČITAJTE VIŠE: Archimedes Liam F1 Urban Wind Turbine | Inovativno rješenje za proizvodnju električne energije iz vjetra snage 2,5 kW
Galvanizacija je ključna tehnika u industriji koja omogućava zaštitu i poboljšanje karakteristika metala. Ovaj elektrokemijski postupak osigurava dugotrajnost proizvoda, smanjuje troškove održavanja i doprinosi održivosti materijala. S obzirom na njene brojne primjene, galvanizacija će i dalje igrati važnu ulogu u modernoj industriji i tehnologiji.
Galvanizacija se temelji na elektrolizi, pri čemu se metalni predmet uranja u otopinu elektrolita zajedno s elektrodama
- Priprema površine – Površina metala koji će se galvanizirati mora biti temeljito očišćena od nečistoća, oksida i ulja. To se postiže kemijskim ili mehaničkim postupcima, poput kiselinskog čišćenja ili pjeskarenja.
- Uranjanje u elektrolitsku kupku – Očišćeni metalni predmet uranja se u elektrolitsku otopinu koja sadrži soli metala koji će se taložiti.
- Primjena električne struje – Kada se kroz elektrolitsku kupku propusti električna struja, metalni ioni iz otopine talože se na površini predmeta, stvarajući zaštitni sloj.
- Završna obrada – Nakon galvanizacije, predmet može proći kroz dodatne postupke poput ispiranja, poliranja ili pasivizacije kako bi se poboljšala kvaliteta sloja.
Vrste i prednosti galvanizacije
Postoji nekoliko metoda galvanizacije, a najčešće su:
- Pocinčavanje – nanošenje sloja cinka na čelik ili željezo kako bi se spriječila korozija. Koristi se u građevinarstvu, automobilskoj industriji i proizvodnji vodovodnih cijevi.
- Poniklovanje – prekrivanje metala slojem nikla radi poboljšanja otpornosti na trošenje i koroziju, često se koristi u automobilskoj industriji i proizvodnji nakita.
- Pobakrenje – nanošenje sloja bakra koje poboljšava električnu vodljivost, koristi se u elektroničkoj industriji.
- Pofosfatiranje – premazivanje metala slojem fosfata kako bi se poboljšala otpornost na koroziju i prianjanje boje.
- Pofiniranje – nanošenje tankog sloja plemenitih metala poput zlata ili srebra, često u izradi nakita i elektroničkih komponenti.
Galvanizacija nudi brojne prednosti, uključujući:
- Zaštita od korozije – produžava vijek trajanja metalnih proizvoda.
- Poboljšana estetika – metal dobiva sjajniji i uglađeniji izgled.
- Otpornost na trošenje – galvanizirani slojevi poboljšavaju izdržljivost predmeta.
- Vodljivost i refleksija – određeni metali poboljšavaju električna i reflektirajuća svojstva materijala.
