U prostranstvima svemira, gdje udaljenosti broje milijarde kilometara, a gibanja traju milijunima godina, postoji znanstvena disciplina koja neumorno bilježi svaki pomak, kut i koordinatu – astrometrija. Iako se ne bavi svemirskim eksplozijama ni spektakularnim teleskopskim slikama, astrometrija je temelj moderne astronomije. Bez nje ne bismo znali gdje su nebeska tijela, kamo idu niti koliko su daleko. Ukratko, astrometrija je “kartografija svemira”.
A što je uopće astrometrija? Astrometrija je grana astronomije koja se bavi preciznim mjerenjem položaja, gibanja i udaljenosti nebeskih tijela. To uključuje zvijezde, planete, asteroide, komete i druge objekte. I dodajmo, riječ je o vrlo staroj znanstvenoj disciplini. Počeci astrometrije sežu do antičkih zvjezdoznanaca, koji su crtali prve mape neba, bilježeći kretanje zvijezda i planeta.
- PROČITAJTE VIŠE: Archimedes Liam F1 Urban Wind Turbine | Inovativno rješenje za proizvodnju električne energije iz vjetra snage 2,5 kW
Danas, zahvaljujući napretku tehnologije, astrometrija je postala nevjerojatno precizna znanost koja koristi sofisticirane teleskope i svemirske opservatorije poput Gaie kako bi mjerila položaje objekata s točnošću od nekoliko mikrosekundi luka. I dodajmo, to odgovara promatranju vlasi kose s udaljenosti od 1000 kilometara…
Najvažniji projekt 21. stoljeća vezan uz astrometriju je misija Gaia Europske svemirske agencije
Ovaj svemirski teleskop mapirao je više od dvije milijarde zvijezda, a njegovi podaci su postali osnova za stotine znanstvenih istraživanja. Zahvaljujući ovom opservatoriju dobili smo najtočniji prikaz strukture Mliječne staze do sada. No, misija Gaia završila je u ožujku 2025. godine, no njezini podaci nastavit će oblikovati astronomiju još desetljećima. Sve što vas dodatno zanima o ovom svemirskom teleskopu možete doznati ovdje.
Astrometrija možda nije najglasnija grana astronomije, ali je svakako jedna od najvažnijih. U njezinoj tišini i preciznosti krije se ključ razumijevanja našeg mjesta u svemiru. Ukratko, bez astrometrije ne bismo znali kuda gledati, ali ni kamo idemo.
Što astrometrija mjeri?
Astrometrija se temelji na četiri ključna mjerenja:
- Pravi položaj (koordinate) – gdje se objekt nalazi na nebu.
- Vlastito gibanje – kako se objekt pomiče kroz prostor tijekom vremena.
- Paralaksa – mala promjena u prividnom položaju objekta uzrokovana kretanjem Zemlje oko Sunca, što omogućuje mjerenje udaljenosti.
- Radijalna brzina – koliko se brzo objekt približava ili udaljava od nas.
Ova mjerenja omogućuju astronomima da rekonstruiraju trodimenzionalnu kartu svemira, razumiju gibanja unutar galaksije i otkriju objekte koje golim okom nikada ne bismo mogli vidjeti.
Primjene u znanosti i tehnologiji
Astrometrija je ključna za:
- navigaciju svemirskih letjelica, gdje i najmanje pogreške u koordinatama mogu značiti promašaj od tisuće kilometara;
- otkrivanje egzoplaneta, jer “zibanje” zvijezde može ukazivati na prisutnost nevidljivog planeta koji ju gravitacijski vuče;
- praćenje potencijalno opasnih asteroida koji bi mogli ugroziti Zemlju;
- istraživanje tamne tvari, putem promatranja kretanja zvijezda u galaksiji;
