ZGportal Zagreb
 
 
 
 
ZGportal Zagreb  
 
pregled kategorija
  GRADSKE VIJESTI     POSLOVNE VIJESTI     ZAGREBAČKI VODIČ          
  NAJAVE DOGAĐANJA     MAGAZIN & SCENA     SERVISNE INFORMACIJE          
ZGportal @ Facebook ZGportal @ Instagram  
ZGportal @ Twitter ZGportal @ Youtube Channel  
 
 
knjižnice grada zagreba
oglašavajte se na ZGportalu
pomozimo im
 
 
GDJE SAM?
>
>
>
samobor
 
gradovi zagrebačke županije

Samobor

 
trg kralja tomislava, samobor
trg kralja tomislava, samobor / travanj 2014.
 
 

Samobor je grad u Zagrebačkoj županiji, udaljen 20 kilometara (jugozapadno) od Grada Zagreba. Ovaj slikoviti gradić s očuvanom starom urbanom jezgrom smješten je na istočnim obroncima Samoborskog gorja (dio Žumberačke gore), na izlazu rijeke Gradne u savsku nizinu.

Samobor je 16. najveći grad u Hrvatskoj, a drugi najveći u Zagrebačkoj županiji. U Samoboru, prema popisu iz 2011. godine, živi oko 37.633 stanovnika, od kojih je 16.000 u samom Samoboru, a 21.500 živi u okolnim mjestima koja spadaju pod lokalnu samoupravu Samobor. Gustoća naseljenosti iznosila je 151 stanovnika po km², dok mu površina iznosi 250 km².

Zemljopisna širina Grada je 45° 48' i 6" N, a dužina 15° 42' i 49" E.



Jedno je od najomiljenijih i najstarijih izletničkih odredišta u Hrvatskoj. Prvi organizirani planinarski izlet u Hrvatskoj održan je 17. svibnja 1875. godine na Oštrc i Plešivicu. Danas u Samoboru i Samoborskom gorju postoji oko 200 kilometara obilježenih planinarskih staza.

Dan grada se slavi treću subotu u listopadu, a zaštitnica samoborske župe i grada je Sveta Anastazija, mučenica iz Dioklecijanovog vremena progonstva kršćana.

Jedan od simbola grada Samobora je i župna Crkva sv. Anastazije, smještena u samom centru grada, izgrađena je 1675. godine na mjestu stare crkve (koja se spominje od 1334. godine). Ubraja se u rijetke ranobarokne crkvene građevine u Hrvatskoj.




Gradski ustroj

Samoborom `vlada` Gradonačelnik i Gradsko vijeće koje broji 25 članova.

Grad Samobor obuhvaća 8 gradskih četvri: Gradska četvrt Centar, Gradska četvrt Cvjetno naselje - Perivoj, Gradska četvrt Giznik - Anindol, Gornji kraj - Hamor, Južno naselje, Kolodvorsko naselje - Sajmište, Podložnice i Sveta Helena.


Osim četvrti obuhvaća i područje 77 mjesnih odbora: Bobovica, Braslovje, Bratelji, Bregana, Breganica, Budinjak, Bukovje Podvrško Celine Samoborske, Cerje Samoborsko, Domaslovec, Drežnik Podokićki, Dubrava Samoborska, Falašćak, Farkaševec Samoborski, Galgovo, Gradna, Grdanjci, Hrastina Samoborska, Jarušje, Javorek, Kladje, Klake, Klokočevec Samoborski, Konšćica,Kotari Lug Samoborski, Mala Jazbina, Mala Rakovica, Mali Lipovec, Manja Vas, Medsave, Molvice, Noršić Selo, Novo Selo Žumberačko, Osredek Žumberački, Osunja, Otruševec, Pavučnjak, Petkov Breg, Podgrađe Podokićko, Podvrh, Poklek, Prekrižje Plešivičko, Rakov Potok, Rude, Samoborski Otok, Savršćak, Selce Žumberačko, Sječevac, Slani Dol, Slapnica, Slavagora, Smerovišće, Stojdraga, Sveti Martin pod Okićem, Šimraki, Šipački Breg, Tisovac Žumberački, Velika Jazbina, Velika Rakovica, Veliki Lipovec, Višnjevec Podvrški, Vratnik Samoborski, Vrbovec Samoborski i Vrhovčak.




Školstvo i kultura

U gradu Samoboru postoji pet osnovnih škola (OŠ Bogumila Tonija, OŠ Samobor, OŠ Milana Langa, OŠ Rude i OŠ Mihaela Šiloboda, tri srednje škole (Srednja strukovna škola Samobor, Ekonomska, trgovačka i ugostiteljska škola Samobor i Gimnazija Antuna Gustava Matoša).

U gradu djeluju Centar za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje mladeži Lug i Glazbena škola Ferdo Livadić.

U gradu djeluju i ostale kulturne ustanove - Gradska knjižnica Samobor , Pučko otvoreno učilište Samobor, Kino Samobor, Samoborski muzej, Muzej Marton i Hrvatsko pjevačko društvo Jeka.




Gospodarstvo

Samobor je tradicionalno grad obrta. Tako je bilo i tijekom povijesti - glavna djelatnost domicilnog stanovništva bilo je obrtništvo. Bakrena i željezna ruda vadila se od 16. stoljeća u Rudama pokraj Samobora. Osim rudnika, u Rudama su postojale dvije manufakture stakla, a stanovništvo se bavilo i pravljenjem potaše, koja je bila važna sirovina za staklarsku i kemijsku proizvodnju.

Zbog svog položaja i popularnosti, Samobor ima jako razvijenu turističku ponudu i turističke programe, kao što su Samoborski fašnik, Samoborska glazbena jesen, Dan Rudarske greblice, Kestenijada, Martinje, ...




Javni prijevoz i promet

Od davnina ima važno prometno značenje, između ostalog i zbog hrvatsko - slovenske granice koja se nalazi samo 5 kilometara od centra grada i nije se mijenjala od sredine 12. stoljeća.

Samobor je sa Zagrebom povezan autocestom. Javni autobusni prijevoz po Gradu i okolici obavlja poduzeće Samoborček - Autoturist.


rijeka gradna, samobor
rijeka gradna, samobor / travanj 2012.



Povijest Samobora

Ne zna se točno kako je Samobor dobio svoje ime. Sama riječ Samobor sigurno je slavenskog podrijetla. No, prema (jednoj) legendi, ime potječe od toga što su u davna vremena, u šumama pokraj grada (najvjerojatnije Stražnik i Tepec) navodno rasli su `samo borovi`. Bila to istina ili ne, danas je veći dio brda stražnik pošumljen upravo zimzelenim vrstama, borovima, jelama i smrekama.

Poveljom kralja Bele IV., 1242. godine Samobor je dobio status slobodnog kraljevskog trgovišta, što je usmjerilo njegov gospodarski i demografski razvoj tijekom povijesti. Grad je imao samostalnost i nezavisnost od feudalnih gospodara i banske vlasti te samostalnu unutrašnju upravu i sudstvo. Od 1809. do 1813. ulazi u sastav Napoleonovih Ilirskih pokrajina te se nalazi pod francuskom upravom.




Poznatiji Samoborci

Drago Celizić (TV voditel), Nika Fleiss (skijašica), fra Zvjezdan Linić (svećenik), Ferdo Livadić (skladatelj), Oliver Mlakar (TV voditelj i spiker), Vladimir Paar (fizičar), Drago Plečko (kemičar), Mihalj Šilobod Bolšić (svećenik, pisac i matematičar)




Simboli Grada Samobora

Anindol je najljepše samoborsko šetalište - park-šuma nalazi na brdu Tepec. U parku se nalazi barokna kapelica svete Ane po kojoj je šetalište i dobilo ime, dok je na samom brdu kapela svetog Jurja. Između tih dviju kapela 1933. godine izgrađen jekrižni put sa 14 postaja ukrašenih reljefnim slikama i kalvarijom.

Današnji Anindol je do 1883. godine bila zapuštena šikara, koju je tada dao očistiti i urediti tadašnji gradonačelnik Samobora Ljudevit Šmidhen.
 
 
 
crkva svete anastazije, samobor
crkva svete anastazije, samobor / srpanj 2015.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
english: information, data and facts about the city of samobor
deutsch: information, daten und fakten der stadt samobor
hash tag: #zagrebackazupanija #gradna #samobor #svetaanastazija
zadnja izmjena podataka na stranici: 02.06.18.
 
 
 
 
 
ZGportal Zagreb