Važniji povijesni zagrebački datumi u 20. stoljeću (1901. - 1999.)

zagrebačka panorama / utvrda medvedgrad, medvednica, zagreb

•	zagrebačka panorama / utvrda medvedgrad, medvednica, zagreb

Važni zagrebački povijesni datumi
(odaberite stoljeće za više informacija)

21. stoljeće	•	20. stoljeće	•	19. stoljeće	•	18. stoljeće	•	17. stoljeće	•	16. stoljeće
15. stoljeće	•	14. stoljeće	•	13. stoljeće	•	12. stoljeće	•	11. stoljeće

1999.		Osnovano je 17 gradskih četvrti koje su zamijenile dotadašnje općine. / 14. prosinca

1991.		Sabor Republike Hrvatske proglašava nezavisnost i suverenost Republike Hrvatske i Zagreb postaje Glavni grad. / 25. lipnja

1987.		Grad Zagreb organizira 16. Ljetnu Univerzijadu, najveće sportsko događanje do tada organizirano u Zagrebu. XIV. Ljetna univerzijada održana je 8. do 19. srpnja 1987. godine. Nastupili su športaši iz 122 država svijeta, a bilo je prijavljeno 6423 sudionika. Otvorenje Univerzijade umjetnički je oblikovao hrvatski etnolog, etnokoreograf i etnokoreolog Ivan Ivančan. Zagrepčani Univerzijadu pamte po vjeverici Zagiju - logotipu i maskoti, koju je napravio Nedjeljka Dragić. Zbog uređenja Grada za potrebe Univerzijade, ta godina smatra se prijelomnom za modernu povijest Grada Zagreba. Tada je sagrađen Košarkaški centar Dražen Petrović, koji j službeno je otvoren 30. lipnja 1987. godine, a obnovljen je i Dom sportova.

1979.		Tramvaj prelazi rijeku Savu - Držićevom avenijom preko Mosta mladosti do Sopota. (25. studenoga 1979.)

1977.		Otkada postoje meteorološka mjerena, 17. rujna 1977. godine, zabilježeno je najranije padanje snijega na Sljemenu. Navečer tog dana palo je četiri centimetra snijega. Kako je nastavilo sniježiti i u noći sa 17. na 18. rujna, ujutro je zabilježen sniježni pokrivač od šest centimentara.

1964.		Poplava u Zagrebu! Najveća prirodna katastrofa koja je pogodila Zagreb. Posljedice su bile katastrofalne - poplavljena je trećina Zagreba, voda je prekrila više od šest tisuća hektara užeg gradskog područja na kojemu je živjelo 180 tisuća ljudi. Najviše su stradali (tada) radnički kvartovi Trešnjevka i Trnje. U poplavi je 17 osoba izgubilo život, a bez doma je ostalo 40 tisuća osoba. Potpuno je uništeno 10 tisuća stanova, 3297 gospodarskih zgrada i 61 trafostanica. Oštećeno je 120 poduzeća i dva kilometra autoputa. (25. listopada 1964.)

1963.		Prvi semafor u Zagrebu postavljen je na križanju Šubićeve i Zvonimirove ulice. Originalni semafor danas se nalazi u prostoru Fakulteta prometnih znanosti. (9. rujna 1963.)

1963.		Puštena je u pogon Žičara Sljeme, i to na trasi dugoj 4017 metara. Zanimljivost zagrebačke žičare da je bila najduža jedno - užna turistička žičara u Europi pogonjena samo jednim pogonom (pogon se nalazio na gornjoj postaji i imao je snagu od 2x92 kW). Imala je 13 stupova, visine od 7 do 40 metara. Najveći raspon bio je 606 metara, a najveća visina kabine žičare od tla bila je 65 metara. Na stupovima je bilo ovješeno nosivo uže promjera 36 mm, te vučno uže promjera 26 mm. Žičara je imala 90 kabina za četiri osobe. Brzina vožnje bila je 3 m/s, a vožnja je trajala 23 minute. Od 1. srpnja 2007. godine žičara ne radi (umjesto nje na Sljeme vozi autobus), a umeđuvremenu je proglašena spomenikom kulture. / 27. srpnja

1950.		Puštena je u promet najkraća tramvajska pruga ZET-a br. 15 `Mihaljevac - Dolje`. / 15. rujna ZET-ov autobus prelazi rijeku Savu - uvodi se linija Mažuranićev trg - Remetinec.

1932.		Otvorena je prva benzinska stanica u gradu Zagrebu. Nalazila se u Šoštarićevoj ulici (na broju 12), a prodavao se benzin Sphinx i motorna ulja MobilOil i Shell. Benzin se iz bačava prvo lijevao u manje posude, pa tek onda u spremnike automobila. Povećanjem broja automobila, takav je način opskrbe gorivom u potpunosti zastario. Prva pumpa otvorila se kada je Zagreb dosegao broj od 1000 automobila. Do pojave te pumpe, petrolej, ulje i druge potrepštine prodavale su privatne osobe, a one su benzin i petrolej dovozile u bačvama iz Rijeke.

1930.		Otvorena tržnica Dolac. Izgrađena je na mjestu starih zidina koje su tom prilikom srušene (o tome svjedoči ulica Pod zidom). Nakon što je Gradska vlast odlučila da preseli stara tržnicu Harmica (koja se nalazila na mjestu današnjeg Trga bana Josipa Jelačića), povela se rasprava novoj lokaciji. Današnju lokaciju koja se nalazi između crkve sv. Marije i Kaptola predložio je arhitekt Viktor Kovačić (koji je sudjelovao u regulaciji potoka Medveščaka). Osim zidina, porušeno je i nekoliko kuća u starom gradskom naselju Dolac.

1927.		Započeo je organizirani javni autobusni prijevoz na području Grada Zagreba. Za prijevoz je zadužena tvrtka Autobus - promet, a za početak, uspostavljene su samo dvije linije koje su opsluživala dva autobusa marke Lancia (kapaciteta 30 putnika). Od puštanja u promet prvih autobusa, u prvoj godini prometna mreža proširena na osam autobusnih linija na kojima su vozili autobusi marke Opel. Sve linije imale su polazno stajalište na Zrinjevcu, osim linije sa Trga bana Jelačića za Gornji grad. Uprava Zagrebačkog električnoga tramvaja u potpunosti preuzima gradski autobusni promet 20. travnja 1931. godine, i to od tvrtke Autobrzovoz, a koju je prethodno otkupila Gradska štedionica u čijem je sastavu tada bio ZET. Vozni park je brojao 30 autobusa, kojima je isprva nastavljen promet na šest dnevnih i dvije noćne linije. Dužina linija iznosila je ukupno 9,6 kilometara. Spremište autobusa i prostor za popravak organiziran je u sastavu staroga tramvajskog spremišta uz Savsku cestu (danas Tehnički muzej Nikola Tesla). (11. kolovoz 1927.)

1925.		Osnovan zagrebački Zoološki vrt. Tada je bio najstariji ZOO vrt u jugoistočnoj Europi, a na dan otvorenja u njemu su bile samo tri lisice i dvije sove. (27. lipnja 1925.)

1925.		Kino Europa svečano je otvoreno 8. travnja, projekcijom filma Nibelunzi redatelja Fritza Langa te domaćeg filma Dalmacija, zemlja sunca. Kino Europa, danas kultno zagrebačko kino, sagradila ga je 1924./25. godine bogata zagrebačka obitelj Müller, a prema nacrtu arhitekta Srećka Florshütza, sa željom da se napravi najljepše, najvažnije i najmodernije kino na ovim prostorima. Prva hrvatska namjenska kinodvorana izgrađena na željeznoj konstrukciji dugačkoj 56 i široka 15.5 metara. Gledalište je dugačko 40, široko 14 i visoko 11.5 metara. Kino je nosilo imena Balkan - Palace i Balkan, a od početka devedesetih godina prošloga stoljeća zove se Europa.

1923.		Tramvajska žuta boja zamijenjena je (danas prepoznatljivom) plavom bojom, bojom grada Zagreba.

1910.		18. kolovoza pušten je u promet prvi zagrebački električni tramvaj. Zanimljivo, tada su tramvaji bili žute boje. Tom prilikom, zbog obnove ulica zbog elektrificiranja pruge, ulica Ilica je prvi put popločena, što je i prvi asfalt u Zagrebu. (18. kolovoza 1910.)

1908.		Izgrađen prvi javni zahod u Zagrebu, a nalazio se na uglu Trga bana Jelačića Praške ulice. Dugo je bio znan po nadimku Amruševac, po tadašnjem gradonačelniku grada Zagreba Milanu Amrušu.

1907.		Grad Zagreb dobija električnu struju, tj. javnu rasvjetu. Priča o elektrifikaciji Zagreba počinje tridesetak godina ranije, točnije 1888., kada je izvjesni F. Fischer iz Beča zatražio koncesiju za uvođenje istosmjerne električne struje u Zagreb. Gradski poduzetnik Eugena Ferdinanda Bothe (vlasnik tvornice pokućstva smještene na prostoru sadašnjeg Studentskog centra) također je zatražio koncesiju, ali za uvođenje izmjenične struje. Nakon poduljeg razmatranja, Gradska skupština je koncesiju dodijelila Botheu (ponuda je bila povoljnija), no, uskoro je ta koncesija poništena, jer je grad želio uvesti električnu energiju vlastitim snagama (vjerovatno zato što je 1900. godine završavao 30-godišnji ugovor o rasvjetljavanju grada plinskom rasvjetom). Određena je lokacija gradnje Električne centrale - Munjare, i to na dalekoj gradskoj periferiji (odmah pokraj vodovodne strojarnice), na Trešnjevci (i danas je na tom mjestu elektrana / toplana, no nema više ulice - Munjarskog puta). Vodovod je trebao biti prvi veliki potrošač struje, kao i Plinara (koja je 75% proizvodnje davala za uličnu rasvjetu), a razmatrala se elektrifikacija tramvajske mreže. 5. studenoga 1907. zasjale su prve svjetiljke - od Frankopanske, preko Ilice, Trga bana Jelačića, Praške te parka Zrinjevac. Valja spomenuti da je prva električna svjetiljka u Zagrebu demonstrirana još 1877. godine, a postavio ju je prof. Ivo Stožir.

1906.		Otvorena prva kino dvorana u Zagrebu - Pathé bioskop. Nalazila se u dvorišnoj zgradi u Gajevoj 1.

Važni zagrebački povijesni datumi
(odaberite stoljeće za više informacija)

21. stoljeće	•	20. stoljeće	•	19. stoljeće	•	18. stoljeće	•	17. stoljeće	•	16. stoljeće
15. stoljeće	•	14. stoljeće	•	13. stoljeće	•	12. stoljeće	•	11. stoljeće

•	english: important historical dates in zagreb
•	deutsch: wichtige historische daten in zagreb

•	hash tag: #Povijest #VazniDatumi #LentaVremena #PovijestZagreba #GradZagreb #Tramvaj #JavniZahod #MilanAmrus

•	zadnja izmjena podataka na stranici: 22.07.17.