Kada Zagrebačka Katedrala dođe na red za obnovu, naravno, nakon što se pomogne građanima u obnovi domova, trojica kreativaca – dizajneri Davor Bruketa i Nikola Žinić te arhitekt Damjan Geber – predlažu da se za završetak južnog tornja raspiše međunarodni arhitektonski natječaj.
Naime, oni smatraju da bi novi vrh južnoga tornja uz svoju bi sakralnu funkciju trebao služiti kao vidikovac i spomenik. I to unatoč nedaćama koje su zadesile Zagreb u ožujku 2020. godine – potres i pandemija koronavirusa! Vrh sjevernoga tornja koji je sigurno spušten na tlo vratio bi se na svoje mjesto i tako svjedočio o izgledu Katedrale s početka dvadesetog stoljeća.
Prijedlog proizlazi iz činjenice da je i takozvani Veliki potres iz 1880. godine bitno promijenio izgled Katedrale koja je tada također pretrpjela teška oštećenja. Novi izgled kojeg je katedrali tada dao Herman Bollé nije bio kopija starog. Ono je reflektiralo arhitektonsko – umjetnička stremljenja tog vremena. Tako i novi vrh južnog tornja katedrale, prema ovome prijedlogu, ne bi trebao biti identična kopija starog. On bi trebao “otvoriti dijalog između povijesnog originala i sadašnjosti, tvoreći novu prepoznatljivu spomeničku atrakciju Zagreba”. Više o modernoj arhitekturi doznajte na stranicama Wikipedije.
Brojni su svjetski primjeri povijesnih građevina koje su doživjele promjene suvremenim intervencijama
“Oduvijek su se crkve popravljale i nadograđivale u raznim stilovima tvoreći jedinstvena arhitektonska rješenja. To su objekti koji su kroz svoje eklektične forme živi spomenici turbulentne hrvatske povijesti”, rekao je Davor Bruketa.
“Postoje brojni svjetski primjeri povijesnih građevina koje su doživjele promjene suvremenim intervencijama. Navest ću samo kupolu Reichstaga u Berlinu ili piramidalni ulaz u pariški muzej Louvre. Oni su danas prepoznatljivi orijentiri tih gradova koje posjećuju milijuni ljudi iz cijeloga svijeta. To bi predstavljala i obnovljena Zagrebačka Katedrala“, dodao je Nikola Žinić.
“Javni natječaj za rekonstrukciju tornja trebao bi biti međunarodnog karaktera. I to zato da Zagreb i Hrvatska iz ovih nesretnih događaja izađu obogaćeni novom i globalno relevantnom sakralnom i kulturnom vrijednošću”, zaključio je Damjan Geber.
