Botanički vrt Prirodoslovno - matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

•	botanički vrt, ulica antuna mihanovića, zagreb

Botanički vrt je u vrijeme osnutka 1889. godine, zajedno s Botaničko - fiziološkim zavodom pripadao Matematičko - prirodoslovnom odjelu Mudroslovnog (Filozofskog) fakulteta, a od 1946., zajedno s Botaničkim zavodom u sklopu Biološkog odjela, postaje dio Prirodoslovno - matematičkog fakulteta, koji je osnovan te godine.

Zbog svoje velike obrazovne, kulturno - povijesne i turističke vrijednosti, te sveukupnog značenja za grad Zagreb i Republiku Hrvatsku, Botanički vrt PMF-a je od 1971. godine zakonom zaštićen kao spomenik prirode i kulture (spomenik vrtne arhitekture).

Vrt vode četiri stručna suradnika botaničara, a njeguje ga 7 vrtlara i pomoćno osoblje.

Potrebu osnivanja botaničkog vrta u Zagrebu istaknuo je 1876. godine tadašnji rektor Sveučilišta prof. Stjepan Spevec, a ujedno je davao veliku podršku prof. Bohuslavu Jirušu koji je nastojao da se ta zamisao provede u djelo. Jiruš je radio na ostvarenju te ideje do 1886., kada se vratio u Prag. Na katedri za botaniku naslijedio ga je prof. dr. Antun Heinz, koji je 1889. od Kraljevske zemaljske vlade dobio zadatak da izradi nacrt i uredi botanički vrt. Nacrt je izradio zajedno s nadvrtlarom Viteslav Durchanekom. 1889. godine, kada je izrađen nacrt, smatra se godinom utemeljenja Botaničkog vrta, a prof. Heinz njegovim osnivačem.

Radovi na uređenju počeli su 1890. kada je izgrađena vrtlarska kuća (danas zgrada ravnateljstva), a Vrt opasan drvenom ogradom koja je poslije zamijenjena uresnom, željeznom ogradom. Prvi zemljani radovi započeli su 1891., a prva sadnja 1892. Vrt je izgrađen u tzv. pejzažnom stilu sa slobodnim skupinama drveća i krivudavim stazama, a samo je cvjetni parter strogo simetričnih crta. 1911. godine u Botaničkom je vrtu izgrađen morski akvarij, koji danas više ne postoji.

Pripadnost Sveučilištu od samog početka odredila je Vrtu prvu i osnovnu namjenu - da služi sveučilišnoj nastavi i znanstvenom radu iako je već i u ona davna vremena imao funkciju gradskog perivoja. Dapače, tada je to bio uvjet pod kojim mu je gradska općina dodijelila zemljište.

Hrvatska, iako mala europska zemlja (56.594 km²), ima vrlo bogatu i zanimljivu floru, koju čini oko 5500 svojti papratnjača i sjemenjača. Da bi se to bogatstvo sačuvalo, i Botanički vrt, zajedno s drugim stručnim i znanstvenim institucijama, uvelike se posvećuje istraživanju, uzgoju i zaštiti hrvatskih autohtonih biljaka, a i informiranju i ekološkom obrazovanju, kako studenata i učenika, tako i ostalih posjetitelja Vrta.

•	botanički vrt u zagrebu

Samo nekoliko godina nakon osnutka, Botanički je vrt imao vrlo bogatu zbirku bilja. No tijekom vremena ona je zbog mnogih okolnosti znatno smanjena. Najsiromašnija bila je nakon Drugoga svjetskog rata, ali dolaskom stručne upraviteljice dr. Sale Ungar, u roku od nekoliko godina ponovno je obogaćena te brojčano postigla gotovo maksimum koji se mogao doseći s obzirom na površinu vrta.

Od značajnijih projekata u drugoj polovici prošlog stoljeća treba spomenuti izgradnju novog staklenika 1985., obnovu željezne ograde i javnog zahoda (1986.), izgradnju nove kotlovnice za grijanje staklenika (1989.), izgradnju kupolastog staklenika zapadno od partera (1995.) te novog staklenika za prezimljavanje bilja (1996.).

I posljednjih godina, zahvaljujući donacijama Grada Zagreba, Vrt se obnavlja i uređuje. Od velike su važnosti projekti obnove fontane i pojedinih staklenika, izgradnje ograde od kovanog željeza na istočnom obodu Vrta, a posebice potpuna obnova izložbenog paviljona (radovi dovršeni 2007.).

Kako doći do Botaničkog vrta

Botanički vrt nalazi se na Marulićevom trgu 9a (između Miramarske na istoku, Runjaninove na zapadu, ulica Antuna Mihanovićeva i Vladimira Vodnika na sjeveru i željezničke pruge na jugu).

Glavni ulaz za posjetitelje na sjevernoj je strani Vrta, iz Mihanovićeve ulice (ulaz za invalide je na istoj strani, pedesetak metara dalje). Do Vrta možete doći pješke ili jednim od tramvaja koji prolaze Mihanovićevom i Savskom ulicom.

Radno vrijeme Botaničkog vrta u Zagrebu

Vrt je za posjetitelje otvoren od 1. travnja do 1. studenog svake godine (po potrebi, zbog lošeg vremena ili drugih tehničkih problema, otvaranje može biti odgođeno za tjedan dana). Ulaz u Vrt je slobodan.

Zimi je Botanički vrt zatvoren, a kada je otvoren, dostupan je za razgledavanje svaki dan, osim na Veliku Gospu (15. kolovoza) i na Uskrs.

/ ponedjeljak - utorak: 9 - 14.30 sati
/ srijeda - nedjelja: 9 - 19 sati (18*)
*u rano proljeće i kasnu jesen

•	botanički vrt u zagrebu

Pravila ponašanja u Botaničkom vrtu

Botanički vrt i njegov sadržaj (građevine, infrastruktura, biljke i životinje) zaštićeni su 1971. kao spomenik prirode i kulture. Stoga se posjetitelji mole da se prilikom boravka u Vrtu drže slijedećih pravila

• zabranjeno je: trgati, oštećivati i otuđivati biljke, sakupljati plodove, sjemenke i ostale dijelove biljaka
• kretati se zelenim površinama i kamenjarama (djeca moraju radi sigurnosti biti pod stalnim nadzorom odrasle osobe)
• kretati se biciklima, motorima, skateboardima, romobilima, motorkotačima, koturaljkama ..
• uvoditi pse (iznimka su psi vodiči za slijepe osobe) i ostale kućne životinje
• uznemiravati i loviti životinje u Vrtu (ptice, kornjače, žabe, ribe, puževe, kukce, ..)
• također je zabranjeno: otuđivati, trgati i premještati natpise (etikete) s imenima biljaka; galamiti, glasno slušati glazbu i na bilo koji drugi način uznemiravati ostale posjetitelje; fotografirati u komercijalne svrhe bez dozvole uprave vrta;

Botanički vrt ljekovitog bilja Fran Kušan

Zagreb ima još jedan Botanički vrt - u neposrednoj blizini Instituta Ruđer Bošković, u Schrottovoj ulici 39 nalazi se fakultetski botanički vrt Botanički vrt ljekovitog bilja Fran Kušan Farmaceutsko - biokemijskog fakulteta.