kazališta

kino dvorane

koncertne dvorane

muzeji

izložbene galerije

knjižnice grada zagreba

kulturni centri i učilišta

osobna karta grada zagreba

simboli grada zagreba

gradske četvrti

poštanski brojevi

važniji brojevi telefona

važni zagrebački datumi

zagrebačka županija

•

GDJE SAM?

•

ZGportal

informacije o zagrebu

povijest zagreba

žitnjak

povijest zagrebačkih naselja, kvartova, ulica, parkova, ..

Žitnjak

•	radnička cesta, žitnjak, zagreb / kolovoz 2014

Žitnjak danas

Žitnjak je administrativno spojen sa bivšom općinom Peščenica, sa kojom tvori Gradsku četvrt Peščenica - Žitnjak.

Zagrepčani pod toponimnim pojmom Peščenica ili Pešćenica (obje varijante su ispravne) najčešće smatraju njezin dio koji se nazivao Stara Peščenica, a omeđuju ga Zvonimirova, Heinzelova i Nova Branimirova ulica.

Sa ostatkom grada je povezan sa više tramvajskih i autobusnih linija ZET-a.

Žitnjak je jedna od najvećih industrijskih zona u Gradu Zagrebu.

Na Žitnjaku, u predjelu Savica Šanci, nalazi se skupina manjih jezera, šljunčara i ostataka nekadašnjih rukavaca rijeke Save. Prostiru se na ukupnoj površini od 131,05 ha i predstavljaju jedinstven kompleks vodnoga i parkovno - šumskog krajolika. To područje je od 1991. godine `zaštićeni krajolik s izdvojenim zoološkim rezervatom`. Oko jezera stanište je našlo više od 150 vrsta ptica, među kojima su 53 vrste močvarica.

U naselju Petruševec nalazi se za Zagreb značajno vodocrpilište. U planu je gradnja novih bunara, čime bi ono (uskoro) trebalo postati najvećim gradskim vodocrpilištem.

Povijest Žitnjaka

Žitnjak je bio naziv poljane u neposrednoj blizini prisavskog naselja Petruševca.

U prošlosti je tok rijeke Save išao sjevernije od Petruševca i Filipovca, pa je današnji Žitnjak bio na strani Turopolja.

Isprva se kraj zvao Filipovac, po Filipu, sinu Dobšinom.

Nema dokumenata koji objašnjavaju naziv Žitnjak, a vrlo vjerojatno su na toj poljani stanovnici sijali žito.

Izgradnja Glavnog odvodnog kanala (GOK, kako se danas službeno zove), bio je povod da Gradska skupština 1900. godine, za vrijeme načelnika Adolfa pl. Mošinskog, pripojila Žitnjak gradu Zagrebu. Naime, gradska izvješća osamdesetih godina 19. stoljeća spominju `veliki pomor pučanstva` u Zagrebu (više od 30%), a uzrok tomu su našli prvenstveno u lošoj kanalizaciji i nezdravim stanovima. Naime, svi izljevi tadašnje gradske odvodnje (a grad je tada imao oko 30.000 stanovnika) završavali su kod `državnog kolodvora` (današnji Željeznički kolodvor), što je, vremenom, izazvalo ekološko zagađenje. Kako bi Grad zaustavio zagađivanje, 28. prosinca 1892. godine Gradska skupština naložila je da se započne s potrebnim radovima na odvodnom kanalu, od `državnog kolodvora` prema istoku, s uljevom u rijeku Savu kod `sela Žitnjak`.

Ostala zagrebačka gradska i prigradska naselja, kvartovi i parkovi:

A-K