|
 |
|
| |
• |
GDJE SAM? |
• |
|
> |
|
> |
|
> |
špansko |
|
| |
povijest zagrebačkih naselja, kvartova, ulica, parkova, .. |
Špansko |
| |
 |
 |
| • |
špansko - križanje ulica gustava krkleca i antuna šoljana / zagreb, svibanj 2013 |
|
|
| |
| |
Špansko danas |
70-tih godina 20 stoljeća Špansko dobija današnje konture urbanog naselja - velikom brzinom su se izgradile velike stambene zgrade koje danas tvore naselje Špansko.
Špansko se nalazi između Zagrebačke avenije na jugu, naselja Oranice na istoku, naselja Malešnica na sjeveru te Jankomira na Zapadu.
Naselje Špansko administrativno pripada gradskoj četvrti Stenjevec.
Najuočljivija zgrada u Španskom je zasigurno hotelsko - poslovni kompleks Antunović. U naselju postoji osnovna škola, tržni centar i sportski centar.
Sa ostatkom grada povezano je sa dvije direktne autobusne linije ZET-a - linija 115 Ljubljanica - Špansko i linija 136 Črnomerec - Špansko. |
| |
| |
Povijest Španskog |
Za porijeklo imena naselja Špansko danas nema pisanih objašnjenja i drugih povijesnih dokaza.
Ali postoje teorije. Jedna teorija je ta da naziv Špansko potiče iz 16. stoljeća, iz vremena kada su Habzburgovci na naša područja dovodili španjolske najamne vojnike koji su sudjelovali u građanskom ratu. Iz povijesnih izvora se zna da su se njihovi vojnički logori nalazili na području današnjeg naselja Špansko, a u ono vrijeme uz samu rijeku Savu.
Druga, možda vjerojatnija teorija je da naziv Špansko potječe do riječi Špan. Španovi su bili upravitelji feudalnih i biskupskih imanja, često niži plemići ili kanonici. Zemljište i naselje na njemu pripadalo je Španu zagrebačkog biskupa (dok je čitavo područje pripadalo zagrebačkom Kaptolu).
Stanovništvo u prošlosti tog područja bilo je velikoj mjeri kmetsko. U kmetskoj zavisnosti bilo je do 1848. godine. Krajem 19. stoljeća u već formirano naselje Špansko doseljava se veći broj obitelji iz Makedonije, porijeklom Bugara (najbrojnije obitelji su nosile prezimena Kokošarov i Teskov). Osnovno zanimanje im je bilo povrtlarstvo, a svoje proizvode prodavali su na zagrebačkim tržnicama.koji su uzgajali povrće za zagrebačke tržnice.
Između prvog i drugog svjetskog rata, tada višak poljoprivrednog stanovništva se zapošljava u brzorastućoj zagrebačkoj industriji. |
|
Ostala zagrebačka gradska i prigradska naselja, kvartovi i parkovi: |
| |
|
|
| |
| |
Saznajte više: |
|
|
| |
| |
 |
| |
| |
|
| • |
|
| • |
|
| • |
primijetili ste grešku ili su podaci su pogrešno upisani? molimo javite nam! |
|
| • |
zadnja izmjena podataka na stranici: 29.06.15. |
|
| |
| |
|
| |
| |
|
|
| |
|
| |
|
| |
|
| |
|
 |
|
|
