|
 |
|
| |
• |
GDJE SAM? |
• |
|
> |
|
> |
|
> |
markuševec |
|
| |
povijest zagrebačkih naselja, kvartova, ulica, parkova, .. |
Markuševec |
| |
 |
 |
| • |
crkva sv. šimuna i jude tadeja, markuševec, zagreb / travanj 2014 |
|
|
| |
| |
Markuševec danas |
Markuševec je zagrebačko podsljemensko naselje, smješteno na jugoistočnim obroncima Medvednice.
Administrativno Markuševec pripada
gradskoj četvrti Podsljeme, a cijelo naselje čini jedan mjesni odbor.
Markuševec se nalazi na 45°52'59" sjeverno od ekvatora i 16°1'0" istočno od početnog meridijana.
Prema evidenciji od 28. veljače 2009. godine, u Markuševcu je živjelo 6.987 stanovnika, a površinski se prostire na 2695,86 ha.
Naselje je sa Gradom povezano autobusnim linijama ZET-a 233 (Mihaljevac - Markuševec) i 205 (Dubrava - Markuševec - Bidrovec).
Pristup automobilom moguć je sa tri strane:
- Dubrava: benzinska pumpa u Dubravi - Granešina - Markuševečka Trnava - Markuševec;
- Dubrava: tramvajsko okretište Dubrava - Nova bolnica - Markuševec;
- Centar Zagreba: Draškovićeva ulica - Ksaver - Mihaljevac - Gračani - Markuševec;
U mjestu se nalazi župna crkva sv. Šimuna i Jude Tadeja, gradsko groblje Markuševec, osnovna škola i dječji vrtić. |
| |
| |
Povijest Markuševca |
Od davnina, naselje je poznato pod imenom Sveti Šimun. Nalazilo se na jugoistočnim obroncima zagrebačke gore Medvednice (podsljemenska zona), a pripadalo je posjedima zagrebačke Crkve.
Prije crkvene uprave mjesto je bilo kraljevski posjed.
U 16. stoljeću, prema predaji, na taj teritorij dolazi velikaš Markuscz koji novači svoje sluge i kmetove za gospodarske i ratne svrhe. Prema tome njegovi radnici i vojnici bili su Markusczevi, i na taj način pomalo se izmijenio naziv mjesta iz Sv. Šimun u Markuševec.
Kao godina početka crkvenog života na tom području spominje se 1076. godine. Taj podatak navodi historičar crkvene povijesti prof. dr. Krunoslav Draganović, premda neki autori to poriču. No, sa sigurnošću možemo reći da je župa Sv. Šimuna i Jude Tadeja, a prema tome i župna crkva u Markuševcu jedna od najstarijih u zagrebačkoj nadbiskupiji, a vjerojatno i u cijeloj Hrvatskoj.
Na temelju dokumenata historijskih izvora s kojima raspolažemo vidljivo je da sadašnja crkva počiva na temeljima jedne još starije crkve. Ova današnja ima u zaglavnom kamenu nad glavnim oltarom uklesanu 1476. godinu (a pitanje je da li je to i 1276. godina).
Župa sv. Šimuna i Jude Tadeja nadomak je Medvedgrada kojega podiže zagrebački biskup Filip II oko 1271. godine i sa gospodarima tog grada ima stoljetne veze. Razni i brojni gospodari Medvedgrada (zagrebački biskupi, velikaši Gregorijanci, Alapići, Arpadovci, Zrinski, grofovi Celjski i drugi) trebali su i novačili radnu snagu i vojni potencijal, pa su uz ostala naselja najvećim dijelom prikupljali osoblje iz redova siromašnog puka župe sv. Šimuna i Jude Tadeja u Markuševcu. |
|
Ostala zagrebačka gradska i prigradska naselja, kvartovi i parkovi: |
| |
|
|
| |
| |
Saznajte više: |
|
|
| |
| |
 |
| |
| |
|
| • |
|
| • |
|
| • |
primijetili ste grešku ili su podaci su pogrešno upisani? molimo javite nam! |
|
| • |
zadnja izmjena podataka na stranici: 10.10.15. |
|
| |
| |
|
| |
| |
|
|
| |
|
| |
|
| |
|
| |
|
 |
|
|
