|
 |
|
| |
• |
GDJE SAM? |
• |
|
> |
|
> |
|
> |
blaguša |
|
| |
povijest zagrebačkih naselja, kvartova, ulica, parkova, .. |
Blaguša |
|
| |
|
| |
| |
| |
| |
| |
Blaguša danas |
Blaguša je selo u okolici Zagreba, nadomak Sesveta i Kašine.
Administrativno pripada Gradu Zagrebu, a nalazi se u gradskoj četvrti Sesvete. |
| |
| |
Povijest Blaguše |
Podno južnih obronaka istočne Medvednice, a istočnije od doline potoka Kašine nalazi se dolina potoka, gdje se smjestilo istoimeno staro selo Blaguša.
Naziv mu potječe od starog narodnog imena Blagonja, Blagus, a oponaša ga i kršćansko ime Blaž (očito na primjeru sela Blaškovec pokraj Zeline).
Blaguša se spominje u prošlosti od početka 13. stoljeća. U srednjem vijeku, zajedno s Kašinom nalazila se na području zemljišnog posjeda koji se u pisanim povijesnim izvorima naziva `Terra casina cum Blagussa` (zemlja Kašina s Blagušom).
Prvi puta u pisanim dokumentima naselja se spominju u povelji hrvatsko - ugarskog kralja Andrije II. iz 1217. godine. Tada su ova sela u vlasništvu prepošta (kanoničkog starješine) zagrebačkog Kaptola Cirijaka i njegove braće.
Posjed Blagusa spominje se i 1261. godine, kada ondašnji ban dodjeljuje posjed Blagušu (terram nomine Blagusa) u vlasništvo Martinu Ventrosu koji je bio kobagiones castri Zagrabiensis, tj. podložnik zagrebačke utvrde (castruma). Darovani posjed nalazio se oko gornjeg toka blaguškog potoka. Samo nekoliko godina kasnije Martin se u povijesnim dokumentima naziva comes Martinus, castellanus Blagusa (tj. plemenitaš Martin, kaštelan Blaguše).
Nešto kasnije Blaguša dolazi pod vlast zagrebačkog biskupa. Prema redoslijedu pojavljivanja u povijesnim izvorima, 1217. godine spominje se castrum Blagusa. Pretpostavlja se da je grad stajao negdje u okolici današnje Blaguše i potoka Blaguše.
O samom gradu Blaguša prvi podatak je iz 1287. godine, kada se poimenice spominje Martin, gradski kaštelan Blaguše (comes Martinus, castellanus de Blagusa).
Život na ovom području je u 13. stoljeću bio takav da se pojavila potreba zaštite prometnica, posjeda i naselja, pa se grade castrumi (utvrde). Postojanje castruma Blaguša potvrđeno je podacima iz povijesnih isprava od kraja 13. do pred kraj 15. stoljeća.
Vjekoslav Klaić početkom 20. stoljeća piše: `.. taj grad jamačno stajao negdje u okolici današnjeg sela i potoka Blaguše (potoka Blagušine)`. Pretpostavlja se da je bio na brežuljku iznad sela Blaguše, na 245 metara nadmorske visine (na brežuljku zvanom Gradišće).
Prema ondašnjem pričanju tadašnjih žitelja, u ovdašnjem su tlu, tijekom oranja i kopanja, više puta pronađeni ostatci građevinskog materijala. Danas više nema ni ostataka srednjovjekovne blaguške utvrde.
Međutim, strmi brežuljak (na 245 metara nadmorske visine) sjeverno od sela Blaguše i danas se zove Gradište. Na njegovu vrhu koji je danas obrastao hrastovom šumom, vidi se povišeni rub malog okruglog platoa na kojem je vrlo duboka jama kružnog prosjeka ispunjena vodom, poput zdenca. Ispod brežuljka opažaju se tragovi iskopanog jarka, koji danas služi kao poljski put. |
|
Ostala zagrebačka gradska i prigradska naselja, kvartovi i parkovi: |
| |
|
|
| |
| |
Saznajte više: |
|
|
| |
| |
 |
| |
| |
|
| • |
|
| • |
|
| • |
primijetili ste grešku ili su podaci su pogrešno upisani? molimo javite nam! |
|
| • |
zadnja izmjena podataka na stranici: 10.03.15 |
|
| |
| |
|
| |
| |
|
|
| |
|
| |
|
| |
|
| |
|
 |
|
|
