Povodom Dana antifašističke borbe emisiji “Špica s Macanom” o značaju tog razdoblja za hrvatsku povijest i njegovom nasljeđu, Krešimir Macan je razgovarao s povjesničarom Tvrtkom Jakovinom. Naime, povodom osnivanja prvog sisačkog partizanskog odreda 1942. godine, prvog takve vrste na području okupirane Jugoslavije, Republika Hrvatska od 2002. godine 22. lipnja kao blagdan obilježava Dan antifašističke borbe.
Iako stoji na čvrstim temeljima, obilježavanje tog praznika danas neki žele ukinuti. A drugi pak smatraju kontroverznim promjenu datuma obilježavanja antifašističke borbe u neovisnoj hrvatskoj državi… Kako bi se ove nedoumice rasvijetlile, ali i govorilo o značaju tog razdoblja za hrvatsku povijest i njegovom nasljeđu, u specijalnom izdanju podcasta Špica s Macanom, razgovarali su voditelj Krešimir Macan i povjesničar Tvrtko Jakovina.
- PROČITAJTE VIŠE: Corona Sunsets Sessions 2023 – rooftoop party na krovu ZPC-a održava se od 28. lipnja do 30. srpnja 2023. godine
Na samom početku Tvrtko Jakovina je komentirao promjenu datuma obilježavanja antifašističkog nasljeđa od onog koji se obilježavao u bivšoj državi 27. srpnja, povodom ustanka u Srbu 1941. godine, što je početkom 2000-ih bila tema koja je potaknula niz rasprava. Pojasnio je kako je događaj od 27. srpnja više vezan uz lički kraj. Ali i za interpretaciju Drugog svjetskog rata koja je postojala u Jugoslaviji. Ali je rekao i kako se nameće pitanje je li za ustanak bila ključna uloga partije ili je on najvećim dijelom potaknut ustaškim zločinima nad srpskim stanovništvom. I da li ga je partija poslije preuzela kao dio partizanskog pokreta.
Špica s Macanom razjašnjava okolnosti koje su dovele do ustanka…
Na pitanje je li upravo odmak od prošlog sustava i spomena na ustanak većinom provođen od Srba u Lici bila Tuđmanova namjera prilikom promjene datuma, Jakovina je istaknuo kako je datum 22. lipnja više vezan za revoluciju. Tj. on je bio temeljen na dominaciji partije koja ju je vodila. A kao takav je više koristio povijesnoj interpretaciji Jugoslavije…
“Ono što je dr. Franjo Tuđman učinio trebalo je biti vezano uz, u određenim elementima malo problematično, tumačenje u kojem mi češće govorimo o antifašizmu i pokretu otpora. Točnije, ono što smo preuzeli od Zapada. No zapravo, to nije bio pravi pokret otpora, nego je to bilo puno više od toga. To je bila ozbiljna i velika borba, što se drugdje nije događalo”, istaknuo je povjesničar Jakovina.
“Pokret bio i više od antifašizma samog. Naime, taj je politički paket, uz ono što se u Jugoslaviji događalo, bio puno ozbiljniji. On je doveo do rekonstrukcije zemlje koja je postojala. I to ne samo po njenoj unutrašnjoj organizaciji i vodećoj ideologiji, nego i po načinu na koji su se zadovoljila neka nacionalna prava drugih. A koji ih u Kraljevini Jugoslaviji nisu imali”, dodao je Tvrtko Jakovina.
Zašto se uopće uspostavio taj praznik u Hrvatskoj?
Macan i Jakovina osvrnuli su se i na današnji kontekst u kojem pojedine desno orijentirane političke opcije žele ukinuti taj praznik, dok se istovremeno “Spomendan na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost” obilježava svake godine u nedjelju najbližu 15. svibnju, danu predaje poražene vojske na Bleiburškom polju. Tvrtko Jakovina je ustvrdio kako je to jasan odraz hrvatske politike prošlosti kojom se i dalje održavaju dvije Hrvatske. I zbog toga je vrlo teško ukinuti obilježavanje 22. lipnja, u što se između ostalog uvjerila i Milanovićeva Vlada 2006. godine.
Tada je, misleći da je Hrvatska dovoljno relaksirana prema svojoj prošlosti, preuranjeni prijedlog ukidanja praznika neslavno završio. Povjesničar je analizirao i Tuđmanovu motivaciju za uspostavljanje tog praznika. No, osvrnuo se i na ostale procese u kojima se obračunao s repovima kvislinške NDH, kao što je suđenje zapovjedniku logora Jasenovac te zaključio kako su prigovori Tuđmanu oko Drugog svjetskog rata bili stalni. A to je u konačnici objektivno otežavalo hrvatski položaj u međunarodnoj zajednici.
“Mislim da to treba priznati i da o tome treba više govoriti. Možda bi bilo lakše kada bi vladajući pokret sam sebe suočio sa svojim porijeklom i sa svojom tradicijom. Tako bi nam danas bilo lakše Hrvatskoj. A i HDZ bi se lakše pogledao i našao sam sa sobom”, zaključio je Tvrtko Jakovina. Ovu epizodu možete pogledati u nastavku ovog teksta, a sve ostale epizode pogledajte na Youtube kanalu Špica s Macanom. Više o Tvrtku Jakovini doznajte na Wikipediji.
