Slavoljub Penkala je bio jedan od najpoznatijih Zagrepčana, a tu svoju slavu je stekao brojnim izumima. Mehanička olovka, danas popularna kemijska olovka, termofor i rotirajuća četkica za zube, samo su neki od njegovih izuma. A ovaj slavni izumitelj rodio se kao Eduard Penkala 20. travnja 1871. godine u slovačkom mjestu Liptovský Mikuláš, koje se tada zvalo Liptószentmiklós i pripadalo je Mađarskoj. Nakon mature koju je položio 28. rujna 1892. godine i završetka studija na sveučilištima u Beču i Dresdenu, diplomirao je na Kraljevskoj visokoj tehničkoj školi u Dresdenu 25. ožujka 1898. godine. A potom je počeo pisati i doktorsku disertaciju s područja organske kemije. Već tada je Penkala govorio, čitao i pisao njemački, slovački, poljski i mađarski, a služio se i francuskim jezikom.
Tijekom studija pohađao je satove violine, gdje je upoznao svoju buduću suprugu, pijanisticu Emiliju Stoffregen, s kojom će imati četvero djece. Nakon ženidbe izabrao je Zagreb kao prebivalište svoje obitelji i nastanio se na današnjem Trgu kralja Tomislava, u stanu na broju 17, gdje je i počela njegova blistava karijera. Također, prihvatio je državnu službu i 14. lipnja 1904. godine položio službenu prisegu.
Iako poljsko-nizozemskog porijekla, Slavoljub Penkala se u Zagrebu ubrzo srodio s novom okolinom. A to je, unatoč tadašnjoj jakoj mađarizaciji, dokazao pohrvativši svoje ime u Slavoljub. Dokaz tome je, po riječima jednog od njegovih najvjernijih kroničara Borisa Puhlovskog, službena prisega pri postavljanju za nadzornika svih mjera u Hrvatskoj 14. lipnja 1904. godine, koju je potpisao hrvatskim imenom, kao i sve ostale kasnije dokumente.
Popis Penkalinih izuma nije samo dug nego i prilično zanimljiv
Gotovo iza svakog Penkalinog izuma stoji zgodna priča o njegovu nastanku, načinu na koji se reklamirao ili muci koju je izumitelj imao s kradljivcima, koji su u nekoliko navrata njegove izume prijavljivali kao svoje.
Primjerice, stanoviti Mayer iz Wolfenfelda prisvojio je termos-bocu, iako je termofor bio Penkalin izum koji je patentirao. Zahvaljujući kćerkici koja nije voljela četkati zube, izumio je rotirajuću četkicu. A česta putovanja, na kojima su ga u hotelskim sobama uznemiravali kukci, inspirirala su ga za osmišljavanje insekticida. Zanimljiva je svakako i činjenica da nije patentirao deterdžent. Naime, za njega tvorničari i bankari nisu pokazali interes. A nisu bili zainteresirani ni za džepnu električnu svjetiljku, koju je, na kraju, izrađivao samo za prijatelje.
Svoj najveći i najpoznatiji izum – automatsku mehaničku olovku – Penkala je prijavio 1906. a nešto poslije i prvo nalivpero sa čvrstom tintom, kao i tzv. knipsu, držač kojim se pisaljka može zakvačiti za džep. Zanimljiva je činjenica da je Penkala smislio osamdesetak pronalazaka i inovacija primjenjivih u svakodnevnom životu.
U popisu njegovih dostignuća u Hrvatskoj enciklopediji stoji da je izumio, patentirao ili usavršio anodne baterije, lijek protiv reume, prašak za pranje rublja, potom i plavilo koje je u praonicama rublja zamijenilo do tada korišteno bjelilo, sredstvo za uništavanje gamadi, tekući preparat za impregnaciju željezničkih pragova, manometar, dinamometar, vagonske kočnice, mjerilo protoka…
Slavoljub Penkala se posebno bavio materijalima za izradu gramofonskih ploča
Tako je usavršio masu ebonit iz koje su se ploče lijevale. A patentirao je i gramofonsku iglu produljena vijeka trajanja. Među ostalim, izradio je proračune i nacrte turbinskoga kola i helikopterskoga rotora. A patentirao je lebdjelicu na zračnom jastuku, danas znanu kao howercraft i to mnogo prije no što je prvi takav stroj izrađen.
Slavoljub Penkala je 1908. godine u Zagrebu počeo konstruirati zrakoplov kojim je upravljanje trebalo biti toliko jednostavno da bilo tko na njemu može letjeti bez posebne pripreme i obuke. Svoje je inovacije patentirao 1909. godine, a zrakoplov je bio posve dovršen godinu kasnije. Zbog tog zrakoplova je organizirao i prvo uzletište u Hrvatskoj. A s njega je, tek nekoliko godina nakon povijesnog leta braće Wright, poletio prvi hrvatski pilot Dragutin Novak.
Slavoljub Penkala je težio tome da njegovi izumi dobiju uporabnu vrijednost
Tako je osnovao nekoliko poduzeća, među kojima je najpoznatije Penkala – Edmund Moster & Co, koje je u Zagrebu izgradilo tvornicu automatskih mehaničkih olovaka, nalivpera i ostalog pisaćeg pribora prema Penkalinim patentima. Ta je tvornica ubrzo postala jednim od najvećih svjetskih proizvođača pisaćega pribora, a mehanička je olovka postigla velik tržišni uspjeh.
Zato se i naziv Penkala, pod kojim je bila prodavana, uvriježio u govoru za pisaljku te vrste. A u nekim se zemljama, podsjeća Hrvatska enciklopedija, koristi i danas. Stoga nije pogriješio Izidor Kršnjavi kada je na izumiteljevu ispraćaju kazao: “Tvorac penkale ostavio je svoje ime za vječnost.” Penkala je umro u Zagrebu, 5. veljače 1922. godine. A više o ovom izumitelju doznajte na Wikipediji.
