Nakon što je od ožujka do svibnja 2020. godine zabilježen kontinuirani pad straha građana da će ih zaraziti koronavirus, od lipnja se trend okrenuo. Točnije, od tada se bilježi stabilan porast straha koji je u listopadu bio na najvišoj razini jesenskih mjerenja, ali je i podjednak razini iz travnja. Visoka je i zabrinutost zbog jačanja drugog vala epidemije (59%) te zabrinutost za zdravlje starijih (65%). Nakon naglog povećanja broja zaraženih, raste i strah od zaraze (od 32% u rujnu na 38% u listopadu). Ove brojke su više u odnosu na 30% u lipnju i 32% u kolovozu te je sada strah od zaraze na razini iz travnja kada je zabrinuto bio 37% građana.
Zabrinutost zbog jačanja drugog vala epidemije veća je nego strah od zaraze: 59% građana navodi da je zabrinuto / jako zabrinuto zbog jačanja drugog vala epidemije koronavirusa. Također, zabrinutost zbog zdravlja starijih je visoka. Čak 65% građana zabrinuto je ili jako zabrinuto za njihovo zdravlje.
- PROČITAJTE VIŠE: Zagrepčanka | Jedna od najpoznatijih poslovnih zgrada i jedinstveni simbol grada Zagreba
I dalje pada zadovoljstvo radom Vlade i mjerodavnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije COVID-19. Tako je ono najniže od početka istraživanja u ožujku 2020. godine. Ipak, većina građana se pridržava izrečenih mjera, dok 7 posto navodi kako ih se ne pridržava.
Iako je zadovoljstvo radom mjerodavnih službi nisko, ipak se većina građana (njih 78%) pridržava propisanih mjera
U listopadu je bilo prosječno zadovoljstvo dosadašnjim radom Vlade, ministra zdravstva i javnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije COVID-19 najniže u odnosu na sva dosadašnja istraživanja: 2,64 naspram 2,79 u rujnu (te 2,87 u kolovozu, 2,94 u srpnju, 3,15 u lipnju, 3,63 u svibnju, 3,75 u travnju i 4,02 u ožujku). Njih 7% navodi kako se ne pridržava izrečenih mjera.
Ponovno se povećava percepcija negativnog utjecaja epidemije COVID-19 u odnosu na rujan i to za gotovo sve životne aspekte. Predviđanje utjecaja epidemije na budućnost građana u slijedećih godinu dana donosi informacije o predviđanju negativnog utjecaja i to na financijsku situaciju (64% naspram 60% u rujnu), osobni život (60% naspram 55% u rujnu) i zaposlenje (43% naspram 46% u rujnu).
Porast percepcije negativnog utjecaja prisutan je i za sve gospodarske pokazatelje
Ponovo se najviše ističu porast javnog duga (92%) i pad gospodarstva općenito (92%). Ali i posljedice za turizam (92%), pad zaposlenosti (90%) te visine plaća (81%). Značajan je i porast percepcije lošeg utjecaja epidemije na slobodu kretanja (88%), zdravstvo (84%) i za društveni život (88%).
Iako građani imaju slabo povjerenje u uspješnu organizaciju školske/vrtićke godine, ono je ipak veće nego u rujnu. Među roditeljima raste strah od organizacije većine životnih aspekata u predstojećem razdoblju. Povjerenje u uspješnu organizaciju školske godine u listopadu raste na 30% u odnosu na rujan kada je iznosilo 23%. A to ukazuje na to da nakon uspješno odrađenog početka školske godine povjerenje građana ipak raste.
Predstojeća organizacija života uz koronavirus stavlja pred roditelje nove brige
Najviše su zabrinuti zbog zaraze djeteta koronavirusom – 57 posto naspram 53 posto u rujnu. Veća je zabrinutost u odnosu na rujan i oko organizacije brige oko djeteta u slučaju da se i sami zaraze (51% naspram 47% u rujnu), oko organizacije brige o djetetu u slučaju da su u samoizolaciji (48% naspram 44% u rujnu), zabrinutost oko organizacije primarne zdravstvene skrbi (55% naspram 44% u rujnu) te oko istodobne nastave i rada od kuće (32% naspram 30% u rujnu).
Zabrinutost oko nepoštivanja epidemioloških mjera u školama/vrtićima je na istoj razini kao u rujnu. Točnije, 47% naspram 48% rujnu. A zabrinutost da je dijete u samoizolaciji, a roditelj mora na posao pada. Sa 42% naspram 44% u rujnu.
Iako nisu svi testirani na koronavirus, ipak 12% građana smatra da je u zadnjih 6 mjeseci preboljelo COVID-19
Bez obzira na dokazan pozitivan test, 12% građana ipak smatra da su u nekom trenutku u posljednjih 6 mjeseci preboljeli koronavirus. No, više od polovice građana – njih 52 posto – bavodi kako poznaje nekoga tko je prebolio COVID-19. Što se tiče cijepljenja protiv gripe, 61% građana ne namjerava se cijepiti. No, 18% se namjerava cijepiti, a 21% još ne zna.
Dodajmo da je istraživanje provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Hrvatske. A samo istraživanje se provelo sredinom listopada 2020. godine. Više informacija o tvrtci Hendal koje ga je i provelo doznajte na njihovim mrežnim stranicama na adresi hendal.hr. Sve što vas dodatno zanima o koronavirusu doznajte na Wikipediji.
