U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu otvorena je izložba “Njegova podržavajuća ruka – kuriranje kustosa: Davor Matičević”. Podsjetimo, ova izložba je dio ciklusa “Okidači” kojim zagrebački MSU poziva umjetnike, kustose i kustoske kolektive da se kritički osvrnu odnosno reagiraju na muzejski fundus i dokumentaciju. A riječko-zagrebačka platforma za audio-vizualna istraživanja “Jučer Danas Sutra”, koju vode nezavisni kustosi i izdavači Leri Ahel i Željko Luketić, na poziv je kustosice Leile Topić ponudila koncept novog čitanja kustoskog opusa Davora Matičevića (Split, 5.8.1945. – Zagreb, 13.5.1994.). I dodajmo, izložba “Njegova podržavajuća ruka – kuriranje kustosa: Davor Matičević” otvorena je do srijede, 31. siječnja 2024. godine.
Želja je autora ove izložbe reinterpretirati muzejsku i duhovnu baštinu koju je ostavio Davor Matičević, uzimajući u fokus njegov profesionalni opus kao izniman doprinos različitim zajednicama, promatrajući ga pritom kao jednog od prvih kustosa koji je bio sposoban razumjeti naslijeđe kustoskog diskursa i njegove nestrukturirane složenosti, istodobno se igrajući s različitim i često kontroverznim poticajima.
Davor Matičević ostao je upamćen za širu javnost kao D. M. – prva javna žrtva AIDS-a u Hrvatskoj. A to ga je za umjetnike mlađeg naraštaja, umjetničke kritičare ili povjesničare umjetnosti, uvrstilo u queer povijest umjetnosti. I to bez dodatnog poznavanja na to kako i na koje načine je ona u njegovom kontekstu i radu manifestirana. Nadalje, kriza AIDS-a u razvijenim demokracijama od druge je polovice 80-tih godina 20. stoljeća poslužila kao svojevrsni katalizator za nova savezništva.
AIDS, bolest od koje je umro Davor Matičević, dodatno je marginalizirala prava seksualnih manjina
Međutim, naša se lokalna sredina, a što se predstavlja segmentom izložene dokumentacije koja prati medijske reakcije o Matičevićevoj bolesti i smrti, urušila u nesnošljivost i kriminaliziranje AIDS-a medijskim harangama. A ujedno je i dodatno marginalizirala prava seksualnih manjina. Izložbe koje nastoje istražiti seksualnost lako se urušavaju u puka istraživanja razlika. A to se ovdje nastojimo izbjeći. Smatramo ih primarno poželjnima upravo zato što se tako rijetko vide u muzejskom kontekstu. No, neosporno je da je takav pristup isticanja razlika i sam Matičević u svoje vrijeme želio dekonstruirati.
Za izložbu “Njegova podržavajuća ruka – kuriranje kustosa: Davor Matičević” pripremljen je izbor djela autora i autorica koje je Matičević “podržavao”, privatna dokumentacija fotografija, kataloga, pisama i dogovora te vremenski prolaz kroz njegovu kustosku povijest unutar tadašnje Galerije suvremene umjetnosti, čiju transformaciju u današnji Muzej suvremene umjetnosti, nažalost, nije doživio.
Zahvaljujući suradnji s arhivom HRT-a, na izložbi je ekskluzivno prikazan i zabranjeni te nikad emitirani dokumentarni film Akt-Art. Podsjetimo, on je snimljen 1982. godine, a režirao ga je Slobodan Praljak. A u njemu se pojavljuju Tomislav Gotovac, Davor Matičević, Vlasta Delimar, Sven Stilinović… No, osim njih, u filmu se pojavljuju i drugi akteri zagrebačke umjetničke scene 80-tih…
O platformi “Jučer Danas Sutra”
Platforma za audio-vizualna istraživanja Jučer Danas Sutra u statusu nezavisnog kustoskog kolektiva koji se vodi idejom dostupnosti i reinterpretacije arhiva, do sada je autorski potpisala brojne i iznimno posjećene izložbe. Postav o fenomenu animirane serije Profesor Baltazar u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti pod naslovom 51000 Baltazargrad u sklopu Europske prijestolnice kulture Rijeka2020 vidjelo je 12.000 posjetitelja.
Ahel i Luketić autori su i niza izložbi u Hrvatskom dizajnerskom društvu i HDD Galeriji. A tamo su se, između ostalog, bavili i fenomenom dizajna omota ploča u kontekstu propagande i glazbe na izložbi “Utilitarni dizajn raspjevanog socijalizma 1947. – 1990.”. Također, postavili su i prvu retrospektivu grafičkog dizajnera Jugotona Ivana Ivezića. A za Galeriju Klovićevi dvori 2015. godine rade prvu u nizu izložbi o fenomenu disco glazbe u Jugoslaviji “Druga strana groznice subotnje večeri: Socijalistička disco kultura 1977. – 1983.”. Također, vlasnici su i glavni urednici u izdavačkoj kući Fox & His Friends. A ona izdaje rijetku i neobjavljenu glazbu poznatih domaćih i inozemnih autora. Više o platformi JDS doznajte na njihovoj Facebook stranici.