Hrvatski ratni film “Crnci” iz 2009. godine, u režiji Zvonimira Jurića i Gorana Devića, jedno je od najslojevitijih ostvarenja o Domovinskom ratu. Film se hrabro bavi moralnim dilemama, krivnjom i traumama koje rat ostavlja iza sebe. Inspiriran stvarnim događajima, “Crnci” prikazuje rat iz perspektive koja nije uobičajena u hrvatskoj kinematografiji, istražujući mračne strane sukoba i ponašanja pojedinaca u ekstremnim situacijama.
Film Crnci ili The Blacks, kako se zove na engleskom, smješten je u jedan slavonski grad, vjerojatno Osijek, tijekom primirja u Domovinskom ratu. U središtu priče je Ivo, vođa paravojne formacije Crnci, koji vodi jedinicu kroz moralno i emocionalno kompleksne situacije. A ta paravojna postrojba djeluje iz zgrade u kojoj su mučeni i ubijani ljudi, većinom srpske nacionalnosti, optuženi za izdaju.
- PROČITAJTE VIŠE: Broj 55 | Hrvatski ratni film koji na autentičan način prikazuje jednu od najdramatičnijih epizoda Domovinskog rata
Franjo, član jedinice, suočava se s osjećajem krivnje zbog užasa kojima je svjedočio u garaži, što potresa njegovo povjerenje u vođu i misiju jedinice. Napetost eskalira kada Ivo, unatoč primirju, organizira operaciju na neprijateljskom teritoriju kako bi izvukli tijela poginulih suboraca. Barišić, zatvorenik koji se predstavlja kao stručnjak za detonacije, postaje ključni dio akcije. Međutim, kada se otkrije da je lagao, dolazi do nasilne kulminacije. Ivo ubija Barišića, a Franjo, obuzet krivnjom i bijesom, likvidira Ivu i ostale članove jedinice.
Film istražuje teške teme kao što su odgovornost, krivnja i ratni zločini
A time se postavlja moralna pitanja o ljudskoj prirodi u ekstremnim okolnostima. Članovi postrojbe nisu idealizirani junaci, već ljudi opterećeni vlastitim slabostima i moralnim dvojbama. Njihove odluke, vođene preživljavanjem i instinktom, često izlaze iz okvira pravila i časti. Kroz interakcije likova razotkriva se slojevitost ljudske psihe, što daje filmu dubinu i realističnost. Atmosfera je tjeskobna, a napetost raste kako se zadatak približava svom vrhuncu.
Jedan od najvažnijih aspekata Crnaca je način na koji se bavi pitanjem odgovornosti. Film ne glorificira rat niti pruža jednostavne odgovore, već postavlja pitanja o moralnim granicama i cijeni rata. Iako su likovi formalno na “pravoj strani”, njihovi postupci ponekad prelaze granice etički prihvatljivog, čime se razbija crno-bijela slika sukoba.
Vizualno i tonski “Crnci” odražavaju tmurnost i težinu rata
A kinematografija majstorski koristi svjetlo i sjene kako bi naglasila sumornost i izolaciju, dok minimalistička glazba pojačava osjećaj napetosti. Režija Zvonimira Jurića i Goran Dević precizna je i suzdržana, fokusirajući se na detalje i tihe trenutke koji često govore više od riječi. Osim Ive Gregurevića, glumačku postavu čine odlični Rakan Rushaidat, Krešimir Mikić, Franjo Dijak, Nikša Butijer i Emir Hadžihafizbegović, čije interpretacije doprinose uvjerljivosti likova. Njihovi portreti vojnika s margine društva, koji u ratu pronalaze svoje mjesto, ali i gube dio sebe, ostavljaju snažan dojam.
Crnci su osvojili brojne nagrade, uključujući tri Zlatne arene. Točnijem na Pulskom filmskom festivalu ovaj film je osvojio Arene za najbolju režiju (Goran Dević i Zvonimir Jurić), zvuk i sporednog glumca (Nikša Butijer). Također, film je pohvaljen zbog svoje hrabrosti u prikazivanju kompleksne stvarnosti rata, čime se izdvaja od drugih filmova istog žanra.
Ukratko, ovo djelo ne nudi herojsku priču o pobjedi, već realistično prikazuje rat kao mjesto gdje se gube iluzije, a odluke ostavljaju trajne ožiljke. Crnci ostaju snažan podsjetnik na ljudsku ranjivost i složenost situacija u kojima se nalazimo tijekom sukoba, čineći ga jednim od najvažnijih filmova u povijesti hrvatske kinematografije. Više o ovom hrvatskom ratnom filmu doznajte na IMDB-u, a na toj stranici on ima ocjenu 6.0/10.
