World music ili “svjetska glazba”, kako se prevodi na hrvatskom, termin je koji obuhvaća širok spektar glazbenih stilova iz cijelog svijeta, često izvan zapadnih pop, rock i klasičnih tradicija. Ovaj pojam služi kao kišobran za glazbu iz različitih kultura i regija, kao što su Afrika, Azija, Južna Amerika i Srednji Istok te uključuje tradicionalne, folk, autohtone i suvremene stilove. Iako je pojam ponekad kritiziran zbog svoje generalizacije i nametanja zapadne perspektive, on također služi kao sredstvo za promociju kulturne razmjene i razumijevanja kroz glazbu.
Pojam “world music” pojavio se 1980-ih godina kako bi se definiralo i kategoriziralo glazbene stilove koji nisu potpadali pod mainstream žanrove zapadnjačke popularne glazbe. U početku, ovaj je termin bio uglavnom marketinški alat. A on je olakšavao promoviranje glazbe iz različitih dijelova svijeta na zapadnim tržištima. Prije toga, ta je glazba često bila marginalizirana ili smatrana “egzotičnom”.
- PROČITAJTE VIŠE: Jezera Savica | Oaza prirode u srcu Zagreba
Glazbeni novinari, producenti i izdavači su se složili da je nužno stvoriti kategoriju koja bi obuhvatila raznolike zvukove iz ne-zapadnih kultura. I tako je nastao pojam “world music“. Iako ovaj izraz može biti problematičan jer implicira podjelu između “zapadnog” i “ostalog”, on je otvorio vrata mnogim glazbenicima da dosegnu globalnu publiku. Glazba koja spada u ovu kategoriju često odražava bogatstvo kulturnih tradicija i povijesti. Dok istovremeno prenosi univerzalne poruke koje prelaze jezične i kulturne barijere.
Pojam “world music” obuhvaća ogroman broj žanrova, stilova i instrumenata iz različitih regija
Na primjer, afrička glazba je ključna komponenta svjetske glazbe. Afrički kontinent ima bogatu glazbenu povijest i stilove koji variraju od složenih bubnjarskih ritmova zapadne Afrike do zborova iz južne Afrike. Glazbenici poput senegalskog pjevača Youssou N’Doura i malijskog gitarista Ali Farka Touréa postali su globalne zvijezde, istovremeno zadržavajući svoje kulturne korijene.
Azijska glazba također igra veliku ulogu u svijetu svjetske glazbe. Na primjer, indijska klasična glazba, sa svojim bogatim melodijskim i ritmičkim strukturama, stekla je globalnu popularnost, dijelom zahvaljujući suradnji glazbenika kao što je Ravi Shankar sa zapadnim umjetnicima poput Georgea Harrisona iz Beatlesa. Japanska tradicionalna glazba, uključujući zvuke šakuhačija (bambusove flaute) i kotoa (žičanog instrumenta), također doprinosi raznolikosti svjetske glazbene scene.
U Južnoj Americi, stilovi kao što su samba i bossa nova iz Brazila te tango iz Argentine, utječu na globalne glazbene tokove. Svaka od ovih glazbenih tradicija nosi sa sobom kulturne priče, društvene pokrete i povijesne kontekste. Na primjer, tango je nastao u siromašnim četvrtima Buenos Airesa. No, on je postao međunarodno priznati glazbeni i plesni stil.
Svjetska glazba postala je važan faktor u procesu globalizacije
Kako su tehnologija i mediji omogućili veću povezanost i dostupnost, ljudi iz različitih krajeva svijeta počeli su istraživati i konzumirati glazbu izvan svojih tradicionalnih okvira. Ovaj proces je omogućio umjetnicima da prošire svoju publiku izvan svojih nacionalnih granica. A zapadnim slušateljima pružio je priliku da otkriju i uživaju u zvucima koji su im prethodno bili nepoznati.
S druge strane, globalizacija je dovela i do miješanja žanrova i stilova. A to je rezultiralo pojmom “fusion” glazbe. Naime, tu se tradicionalni stilovi miješaju s modernim zvukovima, kao što su pop, rock, jazz ili elektronika. Umjetnici poput Paula Simona s njegovim albumom Graceland i Petera Gabriela s radom na World Music festivalima, odigrali su ključnu ulogu u promoviranju i integriranju svjetske glazbe u popularnu kulturu. Međutim, ovo je također otvorilo pitanja o kulturnom prisvajanju i etičkim implikacijama. Tako neki tvrde da zapadni umjetnici ponekad koriste elemente svjetske glazbe bez odgovarajućeg priznanja njezinih kulturnih korijena.
Ima li “world music” budućnost?
Iako se svjetska glazba suočava s izazovima globalizacije, kao i s pitanjima kulturne autentičnosti i komercijalizacije, njezina budućnost izgleda svijetlo. Različiti festivali, kao što su WOMAD (World of Music, Arts and Dance), okupljaju tisuće ljudi iz cijelog svijeta kako bi proslavili globalnu raznolikost glazbe. Također, internet i streaming platforme dodatno olakšavaju pristup glazbi iz različitih krajeva svijeta. A tako se širi globalna publika.
Ukratko, world music nije samo glazbeni žanr. To je i platforma za kulturnu razmjenu i razumijevanje. Kroz zvukove koji prelaze granice, slušaoci mogu dublje ući u tuđe kulture i povijesti, što doprinosi jačanju globalne povezanosti. Više informacija o ovom glazbenom spektru doznajte na Wikipediji.
