Potreba donošenja novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima proizišla je iz Direktive o autorskom i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu koja je stupila na snagu 7. lipnja 2019. godine. Države članice imaju rok od 2 (dvije) godine da spomenutu Direktivu implementiraju u nacionalna zakonodavstva. U Republici Hrvatskoj postupak implementacije u punom je jeku, i ukoliko se nastavi ovom brzinom Republika Hrvatska bit će jedna od prvih članica Europske unije koja će harmonizirati nacionalno zakonodavstvo sa ovom Direktivom. U implementaciji Direktive dalje su otišle jedino Francuska i Nizozemska, dok je u većini ostalih zemljama članicama EU zakonodavni postupak tek u početnoj fazi rada.
Novim Zakonom bi se, ako bude pravilno harmoniziran s Direktivom, uspostavili jednaki uvjeti koji bi osigurali pošteno natjecanje među platformama (npr. Spotify vs Youtube), a korisnicima i ljubiteljima glazbe nastavak onoga u čemu uživaju – pristupu glazbi kad i gdje oni to požele i, što je iznimno važno, da kreatori glazbenog sadržaja (autori, izvođači i proizvođači fonograma) budu pošteno plaćeni za svoj rad.
“Ovo je značajan korak za brojne kreativce, kako u Europi, tako i u našoj Hrvatskoj. Brojni predstavnici glazbene industrije podržali su izglasavanje Direktive koja je usmjerena ka poštenijem vrednovanju rada sudionika kreativne, kulturne i medijske industrije. Vjerujemo da će i hrvatski zakonodavac slijediti duh Direktive i podržati daljnji razvoj glazbene industrije na našim prostorima”, rekao je Želimir Babogredac, predsjednik Hrvatske diskografske udruge.
Glazba je u središtu hrvatskog identiteta i kulture; odražava i slavi naše temeljne vrijednosti, a također, što je vrlo važno, pridonosi ne samo hrvatskom, već i europskom gospodarstvu. Izdavačke kuće imaju ključnu ulogu u upravljanju i održavanju zdravog glazbenog ekosustava koji omogućava cjelokupne aktivnosti. U obliku financijskog doprinosa i radne snage proizvođači fonograma / izdavačke kuće ulažu u karijere glazbenika kako bi im pomogle u postizanju njihovog najvećeg kreativnog i komercijalnog uspjeha.
Izdavačke su kuće vodeći investitori u glazbenike i njihovu glazbu – samo u Hrvatskoj ulaže se preko 20 milijuna kuna godišnje u glazbenike, repertoar i marketing zajedno.
Glazba se pretvorila u rastuću i pretežno digitalnu industriju
Kako bi se to postiglo, diskografske kuće neumorno su radile na prilagodbi, inovacijama i ulaganju. Međutim, kako bi taj pozitivan razvoj bio održiv, nužno je postojanje pravednog tržišta na kojem se na sve sudionike primjenjuju ista pravila.
Upravo iz tog razloga nužna je pravilna prilagodba Direktive, kao što je prijeko potreban i dolazak najvećih digitalnih glazbenih servisa na tržište Hrvatske, kao što su Spotify, Itunes i dr. Stoga je ovo ključni trenutak, ne samo za kreativce i glazbenu industriju, već i za državu da pruži dodatan poticaj već sada zakašnjelom razvoju digitalnog tržišta i glazbenoj industriji uopće.
Hrvatska diskografska udruga i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava proizvođača fonograma (ZAPRAF) bili su vrlo aktivni već u samom postupku donošenja Direktive na europskoj razini te potom u sklopu rada Radne skupine za izradu prijedloga nacrta novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, gdje su kao članovi spomenute skupine iznosili cijeli niz prijedloga, a kako bi novi Zakon zaista bio u skladu sa duhom Direktive te kako bi omogućio daljnji razvoj glazbene industrije u Hrvatskoj.
“Komunikacija vezana za zakonske odredbe započela je u proljeće 2019. i s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske. Vjerujemo da će Ministarstvo slijediti smjernice međunarodne i domaće struke te da ćemo u konačnici imati zakon koji će biti u interesu svih dionika glazbene industrije. Podsjećamo da se preko ZAPRAF-a na teritoriju Republike Hrvatske štiti više od 7,7 milijuna snimaka, od čega više od 150.000 domaćih snimaka hrvatskih proizvođača fonograma, na kojima su sudjelovali brojni hrvatski autori i glazbenici”, dodao je Želimir Babogredac.
“Donošenjem ove, po mnogo čemu, jedinstvene Direktive Europska unija jasno je izrazila stav da se bolje zaštiti kulturna i kreativna raznolikost te kreativci u odnosu na velike internetske platforme te da se da šansa za daljnji razvoj na internetskom tržištu. Stoga je iznimno važno, da pri provedbi Direktive i donošenju novog Zakona, država ostavi najveći mogući prostor kako bi se omogućila sloboda ugovora i podržao fleksibilan pristup koji koristi svim strankama i zadovoljava jedinstvene prakse industrije. Ovo je ključno za izgradnju konkurentske prednosti u glazbenom sektoru i osiguravanje kontinuiranog ulaganja u hrvatske glazbenike i glazbu”, rekla je Maja Vidmar Klarić, direktorica ZAPRAF-a i članica Radne skupine.
Kod svakog donošenja zakona pa tako i kod ovog postoje različite interesne skupine i pojedinci koji, usudili bismo se reći, ovaj povijesni trenutak žele iskoristiti i za osobne interese, a ne interese svih kojima ova prava pripadaju. Zato se članovi HDU-a i ZAPRAF-a zalažu da zakonski okvir jasno slijedi odredbe i ciljeve Direktive.
Kao predstavnici nositelja glazbene industrije u Hrvatskoj, Hrvatska diskografska udruga i ZAPRAF zalažu se za efikasno rješavanje problema tzv. vrijednosnog jaza. Radi se o vrijednosti odnosno prihodima koje neke digitalne platforme (kao što je Youtube ili Facebook) ostvaruju na temelju glazbenog sadržaja bez da su nositelji autorskog i srodnih prava primjereno nagrađeni za svoj rad i ulaganja. Stoga je od iznimne važnosti da se novom regulativom postave pravila ponašanja i za internetske platforme koja do sada nisu postojala.
Pored navedenog, važno je osigurati stabilnost poslovnog modela u digitalnom okruženju kakav je već uspostavljen na svjetskoj razini i pokazao se vrlo uspješan. Ono što dodatno valja naglasiti, i što je od izuzetne važnosti za Hrvatsku je stvoriti povoljne uvjete i izraziti dobrodošlicu svim najvećim digitalnim glazbenim servisima, kojih nažalost u Hrvatskoj već godinama nedostaje, a na štetu svih dionika glazbene industrije s jedne strane te građana koji nemaju mogućnost pristupanja tim glazbenim servisima u Hrvatskoj s druge strane.
U tome posljednje dvije godine, koliko se radi na ovoj Direktivi i implementaciji zakona podržavaju i organizacije iz inozemstva kao što su Svjetska diskografska organizacija (IFPI – International Federation of the Phonographic Industry), Organizacija nezavisnih diskografskih kuća (IMPALA – Independent music Companies Association) te najveći svjetski majori – Universal Music, Sony Music i Warner Music, ali i sami digitalni glazbeni servisi kao što su Spotify, Deezer itd.
“Skrećemo pozornost na hrvatsku vladu da pažljivo implementira DSM Direktivu na način kako je to doneseno na europskoj razini. Postupajući na taj način, osigurati ćete da hrvatsko glazbeno tržište nastavi rasti, razvijati se i omogući industriji na nastavi podržavati i ulagati u hrvatske autore i
glazbenike”, poručili su iz Svjetske diskografske organizacije.
Hrvatska diskografska udruga i ZAPRAF informirati će svoj članove o svim aktivnostima vezanim za postupak donošenja novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima te će zastupati interese cjelokupne glazbene industrije.
Javno savjetovanje otvoreno je do 17. svibnja 2020. godine, a svoj doprinos javnoj raspravi možete dati na stranici Središnjeg državnog portala e-Savjetovanja.
PROČITAJTE VIŠE:
