Postizanje klimatske neutralnosti do 2030. godine traži odlučna dugoročna ulaganja u čistu energiju i klimatske ciljeve sada, na početku novog financijskog razdoblja. Javna i privatna ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije ključni su za osiguravanje održivog gospodarskog oporavka od trenutne zdravstvene i gospodarske krize. Međutim, novo CAN-ovo izvješće pokazuje da je u prošlom programskom razdoblju (2014. – 2020.) manji broj država članica koristio postojeće EU fondove za značajna ulaganja u klimu i energiju. S obzirom na to da je proračun Europske unije jedan od glavnih izvora buduće potpore održivog gospodarskog oporavka, države članice bi u novom financijskom razdoblju prioritet u programiranju za EU fondove trebale staviti na klimatske i energetske ciljeve.
Države članice su s većom ili manjom uspješnošću koristile sredstva iz EU fondova za ulaganje u svoje klimatske ciljeve. Sukladno novom izvješću Financiranje klimatske i energetske tranzicije u EU: neiskorišteni potencijal regionalnih fondova, u prosjeku države članice su iskoristile samo 9,7% postojećih sredstava dostupnih iz EU fondova u razdoblju 2014. – 2020. za financiranje svojih klimatskih prioriteta poput primjerice ulaganja u obnovljive izvore energije.
S ciljem postizanja klimatske neutralnosti države članice bi se za novo programsko razdoblje 2021. – 2027. trebale fokusirati na planiranje budućeg EU proračuna koji će podržavati dugotrajna ulaganja koja mogu potaknuti održivi gospodarski oporavak.
Mjere o kojima se trenutno raspravlja primarno su usmjerene prema daljnjem sprečavanju zdravstvene i ekonomske krize izazvane pandemijom korona virusom. Međutim, države članice bi trebale već sada planirati mjere gospodarskog oporavka koje će nastupiti nakon završetka ove zdravstvene krize. S ciljem dugoročne obnove EU gospodarstava, države članice bi već sada trebale donijeti dugoročne investicijske planove u čijem bi središtu trebala biti tranzicija prema klimatskoj neutralnosti. Stoga bi i budući operativni programi trebali biti usmjereni upravo prema postizanu klimatske neutralnosti.
“Ciljana ulaganja u borbu protiv klimatskih promjena pridonijet će europskom oporavku. Zbog toga ulaganja iz EU fondova u budućem razdoblju moraju dati prednost usmjerena u infrastrukture koja dovode do dekarbonizacije svih sektora gospodarstva, poput obnovljivih izvora energije iz vjetra i sunca, energetske učinkovitosti i održive mobilnosti i poljoprivrede. To će doprinijeti dugoročnom održivom ekonomskom poticaju koji bi naša društva trebao činiti otpornijima na buduće šokove. Budući da čelnici EU-a sada odlučuju kako će trošiti sljedeći EU proračun u novom programskom razdoblju, sada se moraju obvezati na financiranje ciljeva koje želimo u budućnosti ostvariti. Kako bi postigle dogovoreni cilj klimatske neutralnosti, vlade država članica moraju hitno preusmjeriti sredstva iz EU proračuna u klimatske akcije i što dalje od fosilnih goriva. To je najbolji način za jačanje oporavka europskih gospodarstava”, rekao je Markus Trilling, koordinator za financije i potpore u CAN-u.
S ciljem gospodarskog oporavka, sljedeći EU proračun za razdoblje 2021. – 2027. mora značajno više biti usmjeren na klimatske aktivnosti nego što je sadašnji proračun, pri čemu bi 40% proračuna trebalo biti usmjereno na ulaganja u klimatske aktivnosti. Novi proračun mora osigurati veću potporu projektima energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, održivog stanovanja i održive mobilnosti. Jedino na taj način možemo očekivati postizanje klimatske neutralnosti cijele Europske unije, a posebno slabije razvijenih regija koje i dalje ovise o fosilnim gorivima.
“Hrvatski oporavak od gospodarske krize prouzročene COVID-19 kao i oporavak od posljedica potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu u kratkom roku bit će mogući jedino uz pomoć EU fondova. Stoga gospodarski oporavak mora biti temeljen na Europskom zelenom planu (eng. EU Green Deal) kako se ne bi dogodila još veća kriza – kriza prouzročena klimatskim promjenama. Jedini moguć i ispravan put u sanaciji svih već nastalih šteta, kao i jedini način da se spriječe još veće posljedice osiguravajući pritom konkurentnost i rast gospodarstva, jest zeleni razvoj!”, smatra Slavica Robić, izvršna direktorica Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR).
Ulaganje u zeleniji proračun u novom programskom razdoblju 2021. – 2027. mora biti i jedan od prioriteta Republike Hrvatske posebno uzme li se u obzir da bi ekonomska kriza koja prijeti kao posljedica zdravstvene krize mogla dovesti do smanjenja ulaganja i gubitka radnih mjesta. Stoga je upravo ključno iskoristiti novi EU proračun za poticanje ulaganja u zelene industrije i zelenu infrastrukturu, održivi promet i obnovljive izvore energije čime će doći do generiranja novih zelenih radnih mjesta i klimatski neutralnog gospodarskog oporavka.
Uzme li se u obzir da je Republika Hrvatska, u jeku zdravstvene krize ujedno pretrpjela i znatne materijalne gubitke uzrokovane nedavnim potresom koji je pogodio Zagreb, ključno je da buduća ulaganja iz EU fondova budu upravo usmjerena prema povećanju energetske efikasnosti – obnovom fonda stambenih zgrada u skladu s načelima niskougljične gradnje i gradnje zgrada nulte emisije, ali i većim ulaganjem u obnovljive izvode energije posebice u industriji. Time će ne samo doći do smanjenja emisija i smanjenja energetskog siromaštva već i stvaranja novih radnih mjesta koje vode prema zelenijem gospodarskom oporavku.
PROČITAJTE VIŠE:
