Grad u Hrvatskoj gdje je najam ili kupnja nekretnine tijekom 2020. godine bila česta aktivnost je Zagreb, u kojem je, prema oglasniku za nekretnine Crozilla, posebno tražena bila novogradnja. Na tržište je tijekom 2020. godine utjecao velik broj nepredvidivih faktora koji su uzrokovali brojne obrate – konkretno pandemija koronavirusa i potresi. Tako su oscilacije u prometu, potražnji i cijenama nekretnina na zagrebačkom području bile su vidljive i na oglasniku Crozilla.
Proljetni lockdown učinio je da je kupnja nekretnine na periferiji bila češća nego ranije, dok je potres u fokus stavio kvalitetu gradnje pa se posebna pozornost počela posvećivati standardima protupotresne gradnje. Upravo je iz tog razloga porasla i potražnja za novogradnjom, posebno na zagrebačkom području.
- PROČITAJTE VIŠE: Ulaznice za koncerte, priredbe, predstave i događanja u Zagrebu i Hrvatskoj – kupite ulaznicu online!
Lana Mihaljinac Knežević, direktorica agencije za nekretnine Zagreb West smatra kako su agencije za promet nekretnina u Zagrebu tijekom 2020. godine bile suočene s velikim izazovima: “Prvi kvartal 2020. bio je obilježen nastavkom trendova s kraja 2019., tj. daljnjim rastom cijena, ali i padom broja transakcija radi previsokih cijena u većini najtraženijih i najatraktivnijih zagrebačkih kvartova. Naše oglašavane cijene tijekom 2020. godine u prosjeku bile oko 3% više no godinu ranije.”
Dolaskom loockdowna i potresa nastupilo prijelomno razdoblje
U tom razdoblju su nakon višemjesečne uzlazne putanje oglašavane cijene zagrebačkih stanova počele ići prema dolje. A to se ponovno promijenilo popuštanjem mjera i dolaskom ljepšeg vremena. Oscilacije oglašavanih cijena stanova na zagrebačkom području pokazuju i podaci oglasnika Crozilla prema kojima su lani siječanjske cijene kvadrata stanova u prosjeku oglašavane po 2108 eura, do ožujka su se popele na 2148 eura, a u travnju se spustile na prosječnih 2135 eura, dok je godina završena s cijenom od 2177 eura koliko se u prosincu tražilo za metar kvadratni.
“Već krajem 2019. tržište je bilo dosegnulo vrhunac i dva pokazatelja ukazivala su na potrebu za korekcijom. Broj transakcija počeo je padati. Npr. u Gradu Zagrebu je kupnja nekretnine, tj. transakcije stambenim nekretninama pale su 17 posto u odnosu na 2018. S obzirom da su developeri više godina bili većinom fokusirani na gradnju luksuznijih nekretnina, koje je mogao apsorbirati samo mali postotak kupaca s akumuliranim kapitalom iz godina krize, oni koji su zarađivali u turizmu ili općenito oni veće platežne moći, kupci prosječnih ili nižih primanja nisu si mogli priuštiti kupnju”, rekla je Lana Mihaljinac Knežević.
Ponuda starogradnje u Donjem gradu postala limitirana radi apartmanizacije i fokusa na turističku djelatnost
Tijekom 2020. godine prosječna tražena cijena zagrebačkih stanova na oglasniku za nekretnine Crozilla iznosila je 2145 eura po kvadratu. Iznos je to koji predstavlja tražene, odnosno oglašavane cijene koje prodavatelji prilikom oglašavanja navode u svojim oglasima. No, one se uglavnom razlikuju onih po kojima se objekt proda. Lana kaže i kako su tražene cijene nekretnina u starogradnji na svim područjima Zagreba postale neosnovano previsoke pa se mnoge nisu uspjele prodati. A uz to došlo je i do povećanja razlike između traženih i realiziranih cijena.
Porast traženih, odnosno oglašavanih cijena stanova u Zagrebu tijekom prošle godine zabilježen je i na oglasniku Crozilla.com čiji podaci pokazuju porast od 6,7 posto u usporedbi s 2019. godinom. U odnosu na 2018. godinu stanovi su oglašavani po 16% višim cijenama te gotovo 27% više no 2017. godine.
Tražene cijene starogradnje neosnovano porasle i na lokacijama gdje su se gradile novogradnje
Prodavatelji nisu shvaćali da njihovi stariji stanovi za renovaciju ne mogu koštati koliko i susjedni u novogradnji. “Tržište se moralo ohladiti i trebalo je doći do većih razlika u cijenama ovisno o kvaliteti nekretnine, njenom stanju, lokaciji i mikrolokaciji. Ali nizu dodatnih karakteristika koje čine nekretninski proizvod”, rekla je Lana.
“Previsokim cijenama pridonosila je i činjenica da u Hrvatskoj ne postoji javno dostupan izvor realiziranih cijena. Tako su prodavatelji cijene formirali uspoređujući se s drugim oglasima na nekretninskim tražilicama. A one često koji predstavljaju želje, a ne realnost”, dodaje Lana Mihaljinac Knežević.
