Unatoč njihovu visokom obrazovanju, plaće nastavnika u brojnim europskim zemljama pa tako i u Hrvatskoj, u pravilu ne prate stupanj obrazovanja učitelja i profesora. Ovi podaci posebno su zanimljivi u kontekstu aktualnog štrajka domaćih prosvjetnih djelatnika, koji je uslijedio nakon što je Vlada Republike Hrvatske odbila zahtjeve školskih sindikata za povećanjem plaća u sustavu obrazovanja od 6%. Ovo međunarodno istraživanje o visini plaća u školstvu proveo je Paylab (čiji je dio servis MojaPlaća).
Najviše zarađuju profesori na fakultetima
Prema strukturi obrazovnog sustava, najviše plaće imaju profesori na fakultetima i sveučilištima, a najniže djelatnici u predškolskom odgoju. Konkretnije, prosječna plaća sveučilišnog profesora u Hrvatskoj iznosi 1.240 eura (iznosi plaća su izraženi u eurima radi lakše usporedbe među zemljama), što je zarada slična onoj liječnika. Nastavnici u srednjim školama mjesečno uprihode 799 eura, osnovnoškolski učitelji 802 eura, dok odgojitelji u predškolskim ustanovama iz mjeseca u mjesec na račun primaju iznos od 730 eura.
Među promatranim zemljama, najviše plaće u prosvjeti imaju Finci. Na sjeveru Europe profesori na fakultetima imaju prosječne plaće od 2.764 eura (+123% u odnosu na Hrvatsku), srednjoškolski profesori 2.705 eura (+239%), učitelji u osnovnoj školi 2.300 eura (+189%) dok odgojitelji mjesečno zarade 1.934 eura (+165%).
Hrvatski prosvjetni djelatnici potplaćeni su i u odnosu na kolege iz Slovenije. Pa tako, sveučilišni profesori u Sloveniji mjesečno uprihode 1.653 eura (+33%), profesori u srednjim školama 1.135 eura (+42), osnovnoškolski učitelji 1.153 eura (+44%) i odgojitelji 1.019 eura (+40).
Agenti korisničke podrške zarađuju više od učitelja u osnovnim školama
Analizom trendova na tržištu rada, Paylab dolazi do zaključka da će potražnja za prosvjetnim djelatnicima i u budućnosti ostati stabilna, ali pritom upozorava da se ljudi zbog niskih plaća sve teže odlučuju za ova zanimanja.
Stvari postaju jasnije ako primanja učitelja u osnovnim školama usporedimo s prosječnom plaćom djelatnika korisničke podrške, zanimanjem za koje nije potrebno visoko obrazovanje.
Istraživanje je pokazalo da učitelji razredne nastave u Bugarskoj u prosjeku imaju 41 posto manje plaće od agenata korisničke podrške. U Mađarskoj je ta razlika nešto manja, i iznosi 16 posto u korist djelatnika korisničke podrške, dok su plaće učitelja u Srbiji 8 posto niže od mjesečnih primanja agenata korisničke podrške.
Za razliku od većine zemalja obuhvaćenih istraživanjem, osnovnoškolski učitelji u Hrvatskoj zarađuju 33% više od agenta u korisničkoj podršci, baš kao i u Rumunjskoj, Finskoj i Češkoj.
PROČITAJTE VIŠE:
