INA je na istražnom prostoru “Drava-03” otkrila novo značajno ležište plina. Naime, na bušotini “Obradovci-5”, koja se nalazi u Virovitičko-podravskoj županiji, nedaleko od naselja Zdenci, tijekom ispitivanja najdubljeg B6 intervala ostvaren je dnevni dotok plina od oko 144.000, dok je na intervalu B4 ostvaren dnevni dotok od oko 98.000 metara kubnih plina, sukladno limitima ispitne opreme. A inicijalna procjena otkrivenih resursa kreće se između 120 i 150 milijuna metara kubnih plina.
Konačna dubina bušotine iznosi 1817 metara, a izrađena je u rujnu ove, 2024. godine. A nakon izrade analize komercijalnosti otkrića, slijedi ishođenje eksploatacijskog polja te izgradnja priključnog plinovoda. I dodajmo, INA planira bušotinu privesti proizvodnji do kraja 2028. godine, spajanjem najprije najdubljeg B6 intervala. A nakon otkrića plina na bušotini Veliki Rastovac-1, ovo je drugo otkriće plina na istražnom bloku Drava-03. Podsjetimo, ovo je dio intenzivnog istražnog ciklusa u Panonskom bazenu kojega je INA pokrenula 2020. godine. INA je u proteklih pet godina u istraživanje i proizvodnju nafte i plina uložila oko 450 milijuna eura. A istražne aktivnosti na bloku Drava-03 završit će izradom pete istražne bušotine Veliki Rastovac-2 Duboka u siječnju 2025 godine.
“S obzirom na veliki značaj otkrića i važnost domaće proizvodnje plina za sigurnost opskrbe građana i gospodarstva, INA surađuje s Ministarstvom gospodarstva kako bi se ubrzale procedure izdavanja dozvola. Osim što će ovo otkriće značajno povećati sigurnost opskrbe Hrvatske plinom, država i lokalna zajednica ostvarit će dodatan prihod kroz podjelu proizvodnje, naplatu rudne rente i druge naknade koje će INA platiti kao investitor”, rekao je Josip Bubnić, operativni direktor Istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Ini.
Prema podacima za 2022. godinu, Hrvatska je potrošila ukupno 2.529,7 milijuna kubika prirodnog plina
Taj broj predstavlja smanjenje od 17,4 posto u odnosu na 2021. godinu, što je najveći pad potrošnje plina u proteklom desetljeću. Domaća proizvodnja plina u 2022. godini iznosila je 745 milijuna kubičnih metara, što čini oko 30% ukupne potrošnje. A preostalih 70% potreba podmireno je uvozom, uglavnom putem LNG terminala na Krku. Dodajmo da se očekuje da će domaća proizvodnja plina nastaviti opadati te bi do 2030. godine mogla pokrivati samo 11% potreba za plinom. A to bi značilo da će Hrvatska morati uvoziti čak 90% potrebnog plina.
INA Grupa ima vodeću ulogu u naftnom poslovanju u Hrvatskoj te važnu ulogu u regiji u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte te distribuciji nafte i naftnih derivata. Tvrtku čini više ovisnih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA d.d. Sjedište Grupe nalazi se u Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske. U području istraživanja i proizvodnje nafte i plina INA danas posluje u Hrvatskoj i Egiptu. Prerada nafte odvija se u Rafineriji nafte Rijeka, dok se na industrijskoj lokaciji u Sisku razvijaju održive alternativne djelatnosti. Regionalna maloprodajna mreža sastoji se od više od 500 maloprodajnih mjesta u Hrvatskoj i susjednim zemljama. I dodajmo, INA Grupa članica je MOL Grupe. Više informacija o ovoj tvrtci doznajte na Wikipediji.
