Bruto domaći proizvod, skraćeno BDP, jedan je od najvažnijih pojmova u ekonomiji i svakodnevno se koristi kao glavna mjera gospodarske aktivnosti neke zemlje. No što on točno znači i zašto bi tebe, kao građanina, uopće trebao zanimati? Jednostavno rečeno, BDP predstavlja ukupnu tržišnu vrijednost svih finalnih roba i usluga proizvedenih u zemlji u određenom vremenskom razdoblju – najčešće tijekom godine ili kvartala.
Ako Hrvatska proizvede automobile, kruh, frizure, softver i turističke usluge, sve to ulazi u izračun njezinog BDP-a. A postoje tri načina izračuna BDP-a – proizvodni, dohodovni i rashodni. Iako se svi temelje na istom rezultatu, promatraju gospodarstvo iz različitih kutova. Proizvodni pristup gleda na vrijednost proizvodnje, dohodovni zbraja sve dohotke (plaće, profiti, porezi). A rashodni se temelji na ukupnoj potrošnji (osobna potrošnja, državna potrošnja, investicije i izvoz – minus uvoz).
- PROČITAJTE VIŠE: Galvanizacija | Proces zaštite metala elektrokemijskim putem
Zašto je BDP važan? Prvo, on je svojevrsni “ekonomski termometar”. Ako BDP raste, to znači da gospodarstvo napreduje – otvaraju se nova radna mjesta, raste potrošnja i povećava se standard. Ako BDP pada dva kvartala zaredom, to označava recesiju – znak usporavanja, smanjenja investicija i moguće nezaposlenosti. A bruto domaći proizvod po glavi stanovnika još je jedan ključni pokazatelj – dijeli se ukupna vrijednost BDP-a s brojem stanovnika kako bi se dobila prosječna ekonomska “snaga” po osobi. Iako to ne znači da svi građani imaju jednaka primanja, BDP per capita često se koristi za usporedbe životnog standarda među državama.
Međutim, bruto domaći proizvod ima i svojih ograničenja
BDP ne mjeri raspodjelu bogatstva pa tako zemlja s visokim BDP-om može i dalje imati velike razlike između bogatih i siromašnih. On ne uključuje ni tzv. sivu ekonomiju, kućanski rad, niti uzima u obzir kvalitetu života, zdravstvo ili stanje okoliša. Zbog toga se sve više govori o potrebi da se BDP nadopuni ili zamijeni drugim pokazateljima, poput indeksa ljudskog razvoja (HDI) ili bruto nacionalne sreće.
No, unatoč kritikama, BDP ostaje temeljna mjera ekonomske aktivnosti i ključan je alat za planiranje javnih politika, poreznih sustava i gospodarskog razvoja. Za građane, razumijevanje BDP-a pomaže da lakše shvate zašto vlada uvodi određene mjere, zašto cijene rastu ili padaju i kakvo je stvarno stanje gospodarstva u kojem žive. O ovom ekonomskom pojmu koji se na engleskom naziva gross domestic product ili GDP možete doznati na Wikipediji.
BDP u praksi
BDP po glavi stanovnika (ili BDP per capita) zapravo predstavlja prosječnu vrijednost ekonomskih aktivnosti koju je svaka osoba u zemlji pridonijela tijekom godine. Dakle, to nije stvarni iznos koji svaki građanin zarađuje, već matematički izračun temeljen na ukupnom BDP-u podijeljenom s brojem stanovnika. Na primjer, ako je BDP zemlje 1 milijun kuna, a zemlja ima 1000 stanovnika, BDP po glavi stanovnika bi bio 1000 kuna. Ovaj pokazatelj koristi se za usporedbu životnog standarda između zemalja. Ako je BDP po glavi stanovnika u jednoj zemlji znatno viši od druge, to može ukazivati na viši prosječni životni standard u toj prvoj zemlji. Ali to ne znači da je svaki pojedinac u toj zemlji bogat ili da su svi imali jednak prihod.
Za bolji uvid, evo kako bi to izgledalo u jednostavnom primjeru:
- Zemlja A: BDP = 1 milijun kuna, 1000 stanovnika. BDP po glavi stanovnika = 1000 kuna.
- Zemlja B: BDP = 500 tisuća kuna, 500 stanovnika. BDP po glavi stanovnika = 1000 kuna.
Iako obje zemlje imaju isti BDP po glavi stanovnika, to ne znači da su oba gospodarstva jednaka jer Zemlja A može imati više bogatih ljudi, a Zemlja B više siromašnih, dok prosjek ostaje isti.
Kako inflacija utječe na bruto domaći proizvod?
Inflacija predstavlja opći porast cijena dobara i usluga u nekom razdoblju, dok BDP mjeri ukupnu vrijednost proizvedenih dobara i usluga u zemlji. Kad cijene rastu (inflacija), raste i nominalni BDP, jer se roba i usluge izražavaju u višim cijenama. Ali tu dolazimo do važne razlike – nominalni vs. realni BDP:
- Nominalni BDP uključuje trenutne cijene | Dakle, ako cijene porastu zbog inflacije, nominalni BDP također raste. No, količina proizvedene robe ne mora nužno biti veća.
- Realni BDP isključuje učinak inflacije | Koristi se za usporedbu stvarnog ekonomskog rasta jer prikazuje samo promjene u količini proizvedene robe i usluga, ne i u njihovim cijenama.
Što se događa u praksi?
- Ako inflacija jako raste, nominalni BDP može izgledati kao da gospodarstvo cvjeta, ali realno to ne mora biti točno.
- Ako inflacija nadmaši rast realnog BDP-a, to je znak da gospodarstvo ne proizvodi više, već da cijene samo rastu. A to može negativno utjecati na kupovnu moć građana.
- Visoka inflacija često dovodi i do pada realnog BDP-a jer smanjuje potrošnju, povećava nesigurnost i koči investicije.
Ukratko:
- Inflacija “napuhuje” nominalni BDP.
- Realni BDP pokazuje stvarni rast gospodarstva jer ispravlja učinak inflacije.
- U visokoj inflaciji realni BDP često stagnira ili pada, što je znak usporavanja gospodarstva pa čak i recesije.
