Konačno je stigao i taj dan – europska regulativa za infrastrukturu alternativnih goriva (AFIR) službeno je prihvaćena kao zakon Europske unije, a to znači da već od proljeća 2024. godine možemo očekivati značajna povećanja infrastrukture punionica, točnije, punjači za električna vozila će biti dostupniji diljem cijele Europe, a tako i Hrvatske. Na izradi ove regulative aktivno se radilo još od 2021. godine, da bi danas, u četvrtak, 12. listopada 2023. godine, stupila na snagu. I dodajmo, na izradi iste sudjelovala je i hrvatska nacionalna udruga za e-mobilnost – Strujni krug.
AFIR-ova regulativa postavlja nacionalno obvezujuće ciljeve kojima se propisuje koliko koja članica Europske unije mora postaviti punionica struje i punionica ostalih alternativnih goriva za laka i teška vozila. Dio ciljeva se postavlja prema broju električnih i plug-in hibridnih vozila. Dok dio ciljeva obvezuje zemlje članice da postavljaju punionice na strateškim koridorima. Prvi dio regulative AFIR obvezuje zemlje članice Europske unije da postavi punionice u ekvivalentu snage 1,3 kW za svako registrirano potpuno električno vozilo te 0,8 kW snage za svako plug-in hibridno vozilo. Krajem svake godine, počevši od sljedeće, 2024. godine, ovaj uvjet mora biti ispunjen. I to prema rastu broja registriranih električnih i plug-in hibridnih vozila.
“Hrvatska je sredinom ove, 2023. godine, brojala oko 5.850 registriranih električnih vozila i oko 3.000 plug-in hibridnih vozila. Prema trenutnoj situaciji Hrvatska bi morala postaviti punjače ukupne snage 10.005 kW. A to je ekvivalent 200 brzih punionica s 50 kW snage. Ili 100 ultra-brzih punionica sa 100 kW snage”, rekao je Hrvoje Prpić, predsjednik nacionalne udruge za e-mobilnost – Strujni krug.
Punjači za električna vozila bi se trebala nalaziti praktički posvuda
S obzirom na to da broj registriranih električnih vozila značajnom brzinom raste, zahvaljujući ovoj regulativi možemo očekivati da će sukladno tome rasti i broj punionica. No, tek nakon što zemlja članica postigne udio električnih vozila od 15 posto u ukupnoj floti registriranih vozila, može se zatražiti ublažavanje ove mjere. Prema tome, Hrvatska bi isto mogla tražiti tek kad ćemo imati registrirano više od 270.000 električnih vozila.
Također, regulativa AFIR je postavila i obvezujuće ciljeve za postavljanje punionica na TEN-T koridoru, tj. na jedinstvenoj europskoj mreži prometnica koja povezuje sve glavne prometne točke u Europi te postavljanje punionica na prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom. Time se želi osigurati puna pokrivenost punionicama duž glavne mreže Europske unije i omogućiti jednostavno putovanje električnim vozilima diljem EU.
Za laka električna vozila – osobna i laka dostavna vozila – postavljeni su ciljevi prema kojima je, do kraja 2025. godine, na svakih 60 kilometara TEN-T koridora potrebno postaviti stajališta s minimalnom dostupnom snagom od 400 kW. Navedena dostupna snaga može se po želji rasporediti na veći broj punionica. No, uvjet je da barem jedna punionica pruža snagu 150 kW. Do kraja 2027. godine očekuje se od zemalja članica da se minimalna dostupna snaga na stajalištu poveća na 600 kW. Ali i da na svakom od tih stajališta barem dvije punionice pružaju snagu od 150 kW.
TEN-T koridor u Hrvatskoj obuhvaća autoceste na relacijama Ljubljana – Zagreb i Varaždin – Rijeka
Tako da je dio AFIR-a koji je Hrvatskoj iznimno bitan i za dio prometnica koje su povezane s TEN-T koridorom. Odnosno, ostatak hrvatskih autocesta i državnih cesta. Cilj AFIR-a je da se do kraja 2027. godine punionicama za laka električna vozila opremi barem 50 posto prometnica koje se povezuju s TEN-T koridorom. A do kraja 2030. godine i da već sve takve prometnice budu opremljene.
“Punionicom snage 150 kW prosječno električno vozilo može se napuniti već za 15-20 minuta. A s obzirom na to da se vozači električnih vozila inače nadopunjavaju samo koliko im je potrebno do odredišta, možemo očekivati da će se već svakih 5-10 minuta izmjenjivati vozila na ovakvim punionicama”, dodaje Hrvoje Prpić.
Za spomenute prometnice se zemlje članice obvezuju da na svakih 60 kilometara imaju stajalište u oba smjera. Ta stajališta će imati ukupnu snagu 300 kW te barem jednu punionicu snage 150 kW. A plan je da se do kraja 2035. godine spomenuta ukupna snaga podigne na 600 kW. Također, da od tog broja barem dvije punionice imaju dostupnu snagu od 150 kW.
Infrastruktura punionica za kamione i autobuse
Dodatno, AFIR zahtjeva da se i za teška električna vozila – kamione i autobuse – do kraja 2025. godine barem 15 posto TEN-T koridora pokrije stajalištima. I to s minimalno 1.400 kW raspoređenih na veći broj punjača. Također, uvjet je i da barem jedan od tih punjača pruža snagu od 350 kW. Do kraja 2027. godine zahtjeva se da je već 50% TEN-T koridora opskrbljeno stajalištima s minimalno 2.800 kW snage. Uz to, postavit će se i barem dva punjača snage 350 kW.
Kao što postoje posebni zahtjevi za teška električna vozila na TEN-T koridoru, regulativa AFIR zahtjeva da se za ista osigura infrastruktura punionica i na prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom. Cilj AFIR-a je da se do kraja 2027. godine punionicama za teška električna vozila opremi barem 50 posto takvih prometnica koje se povezuju s TEN-T koridorom. A da do kraja 2030. godine već sve takve prometnice budu opremljene.
Minimalni zahtjevi za teška električna vozila do kraja 2027. godine su stajališta u oba smjera. Ona bi imala minimalnu dostupnu snagu od 1.400 kW te barem jednu punionicu snage 350 kW, a do kraja 2030. godine bi takva stajališta trebala biti na svakih 100 kilometara s minimalnom ukupnom snagom od 1.500 kW.
Punjači za električna vozila sa sobom povlače i dodatne obveze
“Plaćanje punjenja električnih vozila također bi trebalo postati puno jednostavnije. Sve punionice električnih vozila, snage veće od 50 kW, koje će biti postavljene nakon travnja sljedeće, 2024. godine, morat će biti opremljene čitačima kartica za plaćanje ili imati uređaj za mogućnost beskontaktnog plaćanja karticom. Tako neće biti potrebe za brojnim aplikacijama”, dodaje Hrvoje Prpić iz udruge Strujni krug.
Dosadašnje punionice takvih snaga također će morati biti opremljene takvim uređajima za jednostavnije plaćanje bankovnim karticama. No, Europska komisija je operatorima odlučila pružiti dvije godine da dodatno opreme dosadašnju infrastrukturu. S druge strane, za punionice manje snage od 50 kW, punjenje će se i dalje moći pokretati putem mobilnih aplikacija. Ali i jednostavnih QR kodova koji se nalaze na punionicama. Više o ovoj inicijativi doznajte na mrežnim stranicama Strujnog kruga na adresi strujnikrug.hr.
