Stanje sigurnosti na području PU Zagrebačke u 2014. godini

ulica augusta cesarca, zagreb / prometna policija

•	ulica augusta cesarca / prometna policija / zagreb, srpanj 2013.

Policijska uprava zagrebačka je jedina policijska uprava I. kategorije u Republici Hrvatskoj između 20 policijskih uprava koliko je ustrojeno na razini Ministarstva unutarnjih polova. Unatoč svojoj veličini po površini i broju stanovnika, PU zagrebačka čini manje od trećine kriminaliteta RH, a prema stopi kriminaliteta (broj kaznenih djela na 100.000 stanovnika) je na sedmom mjestu po ugroženosti u RH u odnosu na ostale PU.

Ovo je bitna činjenica koju valja istaknuti i koja možda i nije očekivana jer je ipak riječ o najvećoj policijskoj upravi odnosno o najvećem makroregionalnom centru tj. glavnom gradu Republike Hrvatske.

S druge strane sve što se događa u gradu Zagrebu reflektira se kako statistički na kretanje sigurnosnih pokazatelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske tako i na subjektivan osjećaj sigurnosti svih građana Hrvatske. Statistički pokazatelji, brojke i slično ponekad odstupaju od subjektivnog osjećaja sigurnosti, ali su upravo statistički pokazatelji oni prema kojima se služba usmjerava i procjenjuje trend kretanja sigurnosnih pokazatelja.

U protekloj 2014. godini na području Policijske uprave zagrebačke zabilježeno je 16.165 kaznenih djela. Bitno je za napomenuti da je kriminalitet u padu za 2.380 kaznenih djela odnosno za 12,8 posto, a da je razriješenost kaznenih djela u porastu za 0,6 posto kao i naknadna otkrivenost kaznenih djela za 0,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Među kaznenim djelima, važno je istaknuti da građani percipiraju sigurnost kao osjećaj osobne ugroze kroz nasilna djela (ubojstva, silovanja i slično), kao i mogućnost da bude provaljeno u dom, ukraden auto, opljačkana novčarska institucija u kvartu i slično. Zato treba istaknuti kako su upravo najteža kaznena djela i to dijela protiv života i tijela također u padu za 92 djela odnosno za 17,9 posto, a stopa razriješenosti je na visokoj razini - 86,8 posto.

Među najtežim kaznenim djelima je 6 ubojstava (jedno manje nego prošle godine) i sva su razriješena. Od 44 pokušaja ubojstva (jedno manje nego u prošloj godini) 88,6 posto ih je razriješeno.

Glede kaznenih djela protiv imovine, upravo su ta djela najbrojnija i čine oko 70 posto ukupnog kriminaliteta. Njih je bilo 11.269 ali 14,5 postomanje nego prošle godine. Razriješenost kod ove vrste kaznenih djela je standardna, riješi se oko jedne četvrtine ili prošle godine 25,7 posto. Najviše kaznenih djela imovinskog kriminaliteta čine teške krađe kojih je manje 15,6 posto i same krađe kojih je manje za 12,8 posto.

Glede imovinskog kriminaliteta, građani percipiraju najviše provale u domove, dakle objekte gdje provode svoj život, intimu i toplinu obiteljskog doma. Takvih provala bilo je 1.797 ali opet, riječ je 12,8 posto manje provala. U padu su i kaznena djela razbojništva njih je zabilježeno 706, ali opet 17,7 posto manje. Tu su i krađe motornih vozila kojih je 20,1 posto manje, i tzv. džepne krađe kojih je 32,5 posto manje, itd.

Kako bi se nastavio trend opadanja sigurnosnih pokazatelja, tome moramo doprinijeti svi, i mi kao policija i građani kroz samozaštitno ponašanje, jer sigurnost je zajednička obveza svih nas.

Upozorenje za građane

Bez obzira na pad broja svih vrsta kaznenih djela i dalje postoji realna opasnost za građane pa dajemo slijedeće upute za samozaštitno ponašanje:

• razbojništva: osiguravati prostore svim vrstama tehničke zaštite, ne pružati otpor počiniteljima prilikom počinjenja razbojništava

• provale u domove: ugrađivati tehničku zaštitu (protuprovalna vrata, alarme i sl.), na držati u domovima velike dragocjenosti (nakit, gotov novac i sl.), prilikom putovanja zamoliti povjerljive osobe da obilaze dom i sl.

• provale u aute: ne ostavljati vrjednije predmete u automobilima na vidljivom mjestu, posebice na parkiralištima velikih trgovačkih centara

• prijevare, drske krađe i krađe: ne puštati u stan nepoznate osobe bez prethodne provjere o kome se radi (obično se radi o osobama koje prodaju razne predmete, osobama koje se predstavljaju kao djelatnici HEP-a, plinare i sl. a to koriste kao izliku da uđu u stan nakon čega zapričavaju oštećene i vrše krađe), ne nasjedati na telefonske pozive NN osoba koje se predstavljaju kao razni inspektori, djelatnici banaka i sl. te od oštećenih traže da im predaju svoje kartice bankovnih računa zajedno sa PIN-ovima, da im predaju novac pod izlikom da provjere da li je isti krivotvoren i sl., za vrijeme vožnje u sredstvima javnog prijevoza i kupovine u trgovinama torbice i novčanike držati pod nadzorom.

Građani zovite na 192

Kao javni servis građanima policija im stoji na raspolaganju 24 sata dnevno, a velik nam se dio građana obraća i telefonom, kako tražeći određene informacije tako i dojavljujući o kaznenim djelima, prekršajima, opasnostima i drugim događanjima za koje građani smatraju da je za njihovo rješavanje nadležna policija.

Povjerenje u policiju potvrđuje više od 130.000 poziva putem telefona 192 koji zahtijevaju službena postupanja iz nadležnosti policije. Pozdravljamo svaki poziv i kontakt građana s policijom i apeliramo na naše građane da upravo pozive upućuju na broj 192, a ne direktno na policijsku postaju, kako bi se prikupilo što više podataka na jednom mjestu i iskoordinirale aktivnosti više službi na rješavanju određenog problema koji muči građana u tom trenutku.

Kontakti između policije i građana predstavljaju izraz nastojanja da se problem riješi prije nego što preraste u incident, a upravo gore navedeni broj poziva je znak povjerenja u policiju i težnja ka rješavanju problema bilo koje vrste.

Dodatne informacije:

•	vezano: Novi telefonski broj policije - umjesto 92 zovite 192 / lipanj 2010.

•	gradski vodič: zagrebačka policija

•	zagreb danas: ostale gradske vijesti
•	ZGportal Zagreb: naslovna stranica

•	1. ožujka 2015. / zadnja izmjena: 5. ožujka 2016.
•	k.v.