|
 |
|
| |
• |
GDJE SAM? |
> |
|
> |
|
> |
|
> |
obrazovanje |
|
| |
skup stručnjaka za djecu i mladež s ciljem senzibiliziranja javnosti o problemu ranog napuštanja škole |
Održan stručni skup `Prerano napuštanje škole tiha je epidemija koja traži brže intervencije` |
| |
 |
 |
| • |
5. gimnazija, klaićeva ulica, zagreb |
|
|
| |
Udruga Pragma i Udruga sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež organizirali su javnu tribinu - stručni skup na temu Prerano napuštanje škole.
Skup je održan u srijedu, 20. svibnja 2015. godine, u prostorima Tribina grada Zagreba na Kaptolu.
Uvodničari Skupa bili su Darko Tot, načelnik Sektora za potporu sustavu i programe Europske unije iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, Nedjeljko Marković, predsjednik udruge Pragma i Silvijo Šturman iz Doma za odgoj djece i mladeži Zagreb, dok je moderatorica skupa bila Lana Petö Kujundžić, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu i predsjednica USZM-a.
Skup je uvodno pozdravila Božena Horvat Alajbegović, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb iznoseći podatke kojima raspolaže Centar kod onih mladih koji su napustili školu, a ušli su u tretman Centra. Božena Horvat Alajbegović je istaknula kako Centar često prekasno dođe u doticaj s mladima u rizicima te kako nisu svi mladi obuhvaćeni tretmanom niti se zna daljnji njihov životni tijek nakon napuštanja škole.
Darko Tot iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta je izjavio kako je hrvatski školski sustav jedan od humanijih u Europi, te kako Ministarstvo ne podržava mehanizme suspenzije, već potiče (srednje) škole da svakog učenika zadrže u obrazovnom sustavu što je duže moguće.
Nedjeljko Marković iz Pragme je istaknuo da iako Hrvatska ima nisku službenu stopu mladih koji napuštaju obrazovanje - kod nas ne postoji sustavna metodologija praćenja te pojave pa je tamna brojka puno veća. `Ne postoji obuhvatna strategija suzbijanja problema ranog napuštanja školovanja koja mora voditi računa o negativnim posljedicama napuštanja školovanja, za pojedinca i društva, tako je za zemlje EU-a trošak ranog napuštanja čak 1% GDP-a ili 100 milijardi eura na godišnjoj razini. Ukupni trošak za pojedinca koji napusti školovanje (u njegovom daljnjem životnom tijeku), kreće se od 100 tisuća do milijun eura.`, zaključio je Marković.
Silvijo Šturman iz Doma za odgoj djece i mladeži Zagreb je iznio glavne razloge napuštanja školovanja kod djece koja su bila uključena u odgojno - obrazovni tretman produženog stručnog postupka u Domu za odgoj djece i mladeži. Niska motivacija za školovanje, niske obrazovne mogućnosti, nepovoljne obiteljske prilike i roditeljski postupci, delinkventno ponašanje i druženje s vršnjacima antisocijalnog ponašanja te konzumiranje ovisnosti izrazito su povezani s pojavom napuštanja školovanja.
U raspravi koja je uslijedila, često se isticalo kako sustav u najvećoj mjeri prekasno reagira te kako se ne usmjeravamo dovoljno na što ranije prepoznavanje pojave i adekvatno reagiranje, a potrebno je školu učiniti većim čimbenikom privlačenja za učenike. Stručnjaci iz pravosudnog sustava ističu kako među mladima koji čine kaznena djela pojava napuštanja školovanja je znatno veća (i do 50%) te kako često više nemaju mogućnosti za daljnje obrazovanje i ponovnu reintegraciju.
Izneseni su primjeri koji ukazuju na to da bi neki zakonski propisi trebali biti fleksibilniji i omogućiti iznimke za posebno ugrožene skupine mladih, pogotovo za mlade smještene u institucijama, odgojnim ustanovama i zavodima. Naglasak se dao i na važnost umreženosti koja već kronično nedostaje među različitim sektorima - socijalni, zdravstveni, pravosudni i obrazovni.
`Kada bismo zajedno radili, bili bismo efikasniji.`, zaključila je moderatorica Skupa Lana Petö Kujundžić, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu i predsjednica USZM-a.
Skup je održan unutar projekta Pomak, kojeg udruga Pragma provodi u partnerstvu s Udrugom sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež i Centra za socijalnu skrb Zagreb, kojeg podupire Ministarstvo socijalne politike i mladih.
Projekt nizom aktivnosti pomaže djeci i mladima kako bi se smanjili rizični čimbenici, a povećali čimbenici koji će omogućiti pozitivan razvoj djece. |
| |
| |
| |
Dodatne informacije: |
 |
| • |
|
 |
| • |
|
|
| • |
|
| • |
|
|
| • |
21. svibnja 2015. / zadnja izmjena: 15. ožujka 2016. |
| • |
k.v. |
|
| |
| |
arhiva vijesti
(po godinama) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
vijesti po mjesecima 2015. godine |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
| |
|
| |
| |
|
|
| |
|
| |
|
| |
|
| |
|
 |
|
|
