Više od 60% građana zadovoljno je lokacijom na kojoj stanuju

•	gorska vikendica

Tijekom ožujka 2011. godine, oglasnik za nekretnine u Hrvatskoj CentarNekretnina proveo je istraživanje na temu `koji su najvažniji elementi koje građani uzimaju u obzir kada biraju mjesto za stanovanje, te jesu li i u kojoj mjeri zadovoljni četvrtima u kojima žive`.

U istraživanju je sudjelovalo 500 ispitanika.

Više od polovice ispitanika (57%) sami su odabrali lokaciju na kojoj stanuju. Njih 43% nisu je sami birali jer su nekretninu dobili u nasljedstvo (40%), žive kod roditelja (28%), uselili su se k partneru (19%), a 13% ih je navelo druge razloge, kao što je na primjer useljenje u POS-ove stanove.

Za one koji su sami birali lokaciju stanovanja, na odabir je najviše utjecala blizina i količina zelenih površina (38% ispitanika). Trećina (32%) je lokaciju odabrala zato što su tamo već živjeli, pa im se svidjela. Zbog izgleda i arhitekture četvrti lokaciju je odabralo 23% ispitanika, a zbog uređenosti njih 22%. Petina (21%) je četvrt odabrala zbog toga što im obitelj živi u blizini. Najmanje ispitanika odabralo je lokaciju stanovanja zbog kulturnih (8%) ili zabavnih (5%) sadržaja.

Ukupno 62% ispitanika bi za stanovanje ponovno odabralo četvrt u kojoj sada žive. Kod onih koji su sami birali lokaciju taj udio iznosi 69%, a kod onih koji nisu 53%.

Blizina škole i vrtića element je četvrti, koji ispitanici najbolje ocjenjuju u četvrtima u kojima žive, prosječnom ocjenom 4,12. Slijede blizina javnog prijevoza (s ocjenom 4,02) i blizina liječnika / doma zdravlja (s ocjenom 3,9). Ispitanici gotovo jednako dobro ocjenjuju količinu zelenih površina (3,89), a nešto slabije uređenost prometnica (3,42). Ispitanici su najmanje zadovoljni sa zabavnim (2,50) i kulturnim (2,21) sadržajima.

Ispitanici koji nisu sami birali lokaciju stanovanja u prosjeku su dali nešto niže ocjene od onih koji su lokaciju birali sami. Ukupna prosječna ocjena svih elemenata četvrti za ispitanike koji su sami birali lokaciju je 3,44, dok je kod onih koji lokaciju nisu birali sami 3,23.

Ispitanici su većinom svjesni traženih cijena stanova na lokaciji na kojoj žive - svega 16% ih ne zna kolika je tražena cijena stana na lokaciji na kojoj žive. Tu, ili nešto nižu cijenu su uglavnom spremni i platiti, ali rijetko višu.
Tako bi na primjer 14% ispitanika koji živi u nekretnini koja vrijedi 500 eura po metru četvornom bilo spremno platiti više od toga za metar kvadratni nekretnine na toj lokaciji. Što je nekretnina skuplja, manje bi ispitanika bilo spremno platiti više. Svega 6% ispitanika ni po kojoj cijeni ne bi kupili nekretninu na lokaciji na kojoj trenutno žive.

Najviše ispitanika (23%) živi u nekretnini veličine 61 do 80 metara kvadratnih. Petina ispitanika (20%) živi u nekretnini 41 do 60 metara kvadratnih te isto toliko (20%) u nekretnini 81 do 100 metara kvadratnih. U nekretninama manjim od 40 metara kvadratnih živi 8% ispitanika.

Više od polovice ispitanika (56%) živi u stanu u stambenoj zgradi, dok u kući živi njih trećina (33%). U stanu u obiteljskoj kući živi preostalih 11% ispitanika.

Kvadratura kuća je u prosjeku veća nego kvadratura stanova, pa tako ispitanici koji žive u kući žive u prosječno 136 metara kvadratnih, dok ispitanici koji žive u stanu žive u prosječno 69 metara kvadratnih.

Dodatne informacije:

•	vezano: Silom počeli radove na izgradnji ulaza u garažu / srpanj 2010.

•	gradski vodič: povijest zagrebačkih naselja

•	zagreb danas: ostale gradske vijesti
•	ZGportal Zagreb: naslovna stranica

•	11. travnja 2011. / zadnja izmjena: 10. travanj 2016.
•	k.v.