20. obljetnica hrvatskog Dinara

Hrvatski dinar, privremeno sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj, pušten je u optjecaj 23. prosinca 1991. godine. Tog dana na snagu je stupila Uredba o narodnoj banci Hrvatske, kojom je Narodna banka Hrvatske postala potpuno samostalna i neovisna o Narodnoj banci Jugoslavije.

Zamjena jugoslavenskog dinara za hrvatski dinar u omjeru 1:1 trajala je do kraja godine. Tečaj hrvatskog dinara prema stranim valutama utvrdila je NBH - 1 njemačka marka vrijedila je 55 hrvatskih dinara.

Uvođenje hrvatskog dinara kao sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj bilo je dovršetak procesa monetarnog osamostaljenja Republike Hrvatske. Monetarno osamostaljivanje Hrvatske počelo je već u lipnju 1991. kada je Narodna banke Jugoslavije isključila iz primarne emisije Republiku Hrvatsku i Sloveniju. Iako je tada došlo do izdvajanja Hrvatske i Slovenije iz jugoslavenskog monetarnog sistema, međunarodna zajednica je Brijunskim moratorijem pokušala zaustaviti svako osamostaljenje, pa i monetarno, ali to se više nije moglo zaustaviti.

Hrvatski dinar bio je privremeni novac kojeg je izdavalo Ministarstvo financija i novčanice su nosile potpis ministra financija. Taj novac nije izdala Narodna banka jer je trebao služiti samo kao prijelazno sredstvo u procesu uvođenja nacionalne valute - kune. Novčanice hrvatskog dinara izdane su u apoenima od 1, 5, 10, 25, 100, 500, 1000, 2000, 5000, 10000, 50000 i 100000, a kovanice nisu izrađivane.

Na sredini lica svih novčanica je lik hrvatskog znanstvenika Ruđera Boškovića. Veći apoeni su na naličju imali motiv spomenika Povijest Hrvata autora Ivana Meštrovića, a manji Zagrebačku katedralu.

U listopadu 1993. godine započela je provedba Stabilizacijskog programa koja je omogućila stabilnost hrvatske valute. Taj program je počivao na koordiniranim mjerama monetarne i fiskalne politike, uz deviznu liberalizaciju i određene strukturne reforme. U uvjetima visoke hiperinflacije hrvatskog dinara, Stabilizacijskim programom određena je fiksna vrijednosti DEM prema HRD od 4.444 hrvatska dinara za jednu njemačku marku. Tečaj hrvatskog dinara nije se nikad više približio toj granici, već je počeo jačati. Stabilizacijskim programom u kratkom su roku zaustavljena inflacijska očekivanja, pa je nakon hiperinflacije od preko 1000 posto godišnje u 1993., u godini 1994. uspostavljena stabilnost cijena uz 3 postotnu deflaciju.

Kuna, s podjelom na 100 lipa, kao novčana jedinica Republike Hrvatske uvedena je na Dan državnosti, 30. svibnja 1994. godine, zamjenom za hrvatski dinar u odnosu 1:1000. Zamjena novčanica HRD obavljana je u redovnom roku do kraja godine 1994., te u naknadnom roku do sredine 1995.

Sve detalje o hrvatskom dinaru možete naći web stranicama hrvatskog numizmatičkog portala kunalipa.com.

(k.v.)

Dodatne informacije:

•	zagreb danas: ostale gradske vijesti
•	ZGportal Zagreb: naslovna stranica

•	27. prosinca 2011. / zadnja izmjena: 3. listopada 2015.