Pojava zaraženih krpelja virusom koji uzrokuje encefalitis podigla je paniku među građanima Zagreba, a i Hrvatske. Tijekom posljednjih nekoliko dana šest je osobau teškom stanju završilo na Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević. Od toga su tri osobe, dva 60-godišnjaka i jedan 33-godišnjak, u komi.
Zaraženi su muškarci s područja Bjelovara, Karlovca, Čakovca, Osijeka i Šenkovca, a njihov je oporavak za sada neizvjestan. Dvojici pacijenata, 51-godišnjem Osječaninu i 60-godišnjem Karlovčaninu, koji su na liječenje primljeni prije desetak dana malo je bolje, iako je njihovo stanje i dalje ozbiljno.
Od početka sezone krpelja (od svibnja) na Infektivnoj klinici liječilo se ukupno 11 pacijenata, od kojih su neki imali tešku upalu moždane ovojnice.
Teške posljedice bolesti u zaraženih
Iako krpelji i zaraza koju šire nisu neobične za naše krajeve, liječnici su iznenađeni ovogodišnjom najezdom i teškim karakterom bolesti u zaraženih.
Prijašnjih godina pacijenti bi najčešće završili samo s visokom temperaturom, a u samo desetak posto slučajeva virus bi se širio na mozak i uzrokovao upale. Kod ovogodišnjih je pacijenata virus je izazvao tešku upalu ovojnica a zatim i mozga, nakon čega je prešao na kralježnicu te uzrokovao paralizu disanja.
Iz Klinike također obavještavaju da se bolest ne može liječiti antibioticima, a jedina je preventiva cjepivo koje se daje u tri doze, a cijena je 75 kuna po jednoj.
Kao prevenciju zaraze krpeljnim meningoencefalitisom liječnici preporučuju da nakon boravka u prirodi dobro pregledamo kožu i ako postoji sumnjivo crvenilo svakako treba otići liječniku koji će odstraniti krpelj i tako spriječiti razvoj bolesti.
Područja opasnosti
Područja na kojima prijete zaraženi krpelji nalaze se oko Zagreba, ponajviše na Sljemenu, oko Koprivnice, Varaždina, Zeline, Bjelovara, Vinkovaca, Slavonskog Broda te na području Gorskog kotara.
O krpeljima
Krpelji su nametnici koji parazitiraju na domaćinu i prenose veći broj bolesti. Domaćin može biti čovjek ili bilo koji viši sisavac, npr. pas, mačka, govedo, kao i ptice i gmazovi.
Kod ljudi, krpelji se načešće zadržavaju na područjima gdje je koža vlažnija i mekša, kao što je na primjer: koža trbuha, prepona, pazuha i iza uha.
Latinsko ime za krpelje je ixodides. Krpelji spadaju u skupinu člankonožaca iz reda Acarina (acari).
Radi se o srodnicima pauka (imaju osam nogu) dugačkim do dva centimetra, žute ili smeđe boje. Ima ih oko 300 vrsta.
Krpelji se dijele se u 3 porodice:
• tvrdi krpelji - krpelji šikare (Ixodidae)
• meki krpelji - krpelji nastambe (Argasidae)
• nuttalliellidae - sa samo jednom vrstom (nuttalliella namaqua)
Krpelja koji se nije preobrazio pijući krv domaćina je izuzetno teško mehanički uništiti. |
