|
 |
|
| |
• |
GDJE SAM? |
> |
|
> |
|
> |
|
> |
izložba u arh. muzeju |
|
| |
naglasak izložbe je na konzervatorsko - restauratorskim radovima na crkva sv. nikole biskupa u žumberku |
Izložba `Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši` u Arheološkom muzeju |
| |
|
| |
arhiva najava po godinama: |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
najave po mjesecima 2017. godine |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
 |
| |
| |
Izložba Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši otvara se u utorak, 21. ožujka 2017. godine u 12 sati, u zagrebačkom Arheološkom muzeju. Izložba ostaje otvorena do 30. travnja 2017. godine.
Naglasak izložbe je na konzervatorsko - restauratorskim radovima na crkva Sv. Nikole biskupa u Žumberku i prezentacija rezultata višegodišnjih konzervatorsko - restauratorskih istraživanja Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Izložbu će otvoriti Davor Trupković, pomoćnik ministrice kulture, uz govore Sanjina Mihelića, ravnatelja Arheološkog muzeja u Zagrebu, Ane Azinović Bebek, autorice izložbe (Hrvatski restauratorski zavod), Tajane Pleše, v. d. ravnatelja Hrvatskog restauratorskog zavoda, Zdenka Šiljaka, načelnika općine Žumberak i mons. Juraja Jerneića, kaljskog župnika.
Svečano otvorenje bit će popraćeno nastupom KUD Žumberčani.
O izložbi Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši
Kroz preko 160 eksponata autori Ana Azinović Bebek i Ljubo Gamulin govore priču srednjovjekovne žumberačke crkve sv. Nikole biskupa, građevine s dugom poviješću i kontinuitetom korištenja te donedavnim središtem župe.
Arhivska i povijesna istraživanja upotpunila su otkrića vezana uz arhitekturu crkve te njezine faze i opremu. Iako radovi još nisu u potpunosti završeni, rezultati iznenađuju i oduševljavaju.
Groblje oko crkve sv. Nikole biskupa u funkciji je od 14. do 18. stoljeća. Do sada su arheološki istražena 254 groba, kao i kosturnica s posmrtnim ostacima 223 pokojnika. Time su otkriveni običaji nekadašnjeg žumberačkog stanovništvu vezani uz život i smrt te posebno bogatu i jaku pobožnost.
Dok su u 14. i 15. stoljeću pokojnike ukapali u zemljane rake umotane u mrtvačko platno pa su stoga ti grobovi uglavnom bez arheoloških nalaza, u 16. stoljeću dolazi do promjene pogrebnih običaja. Pokojnici se u novom vijeku ukapaju odjeveni u bolju odjeću, najčešće s nabožnim predmetima kao što su križevi, krunice i svetačke medaljice.
Ovi predmeti svjedoče ne samo o osobnoj pobožnosti, omiljenim svecima i vjerskim običajima nego i o mobilnosti stanovnika. Žumberčani su odlazili na hodočašća unutar današnje Hrvatske, ali i u Italiju, Austriju i Njemačku.
U kripti u svetištu crkve pronađen je svileni prsluk i kožne cipele u lijesu plemkinje. Strpljivim i zahtjevnim radovima rekonstruirana je plemićka nošnja 17. stoljeća, a prsluk i cipele plemkinje iz Žumberka prvi će puta biti predstavljeni javnosti.
Ova izložba rezultat je višegodišnjih konzervatorsko - restauratorskih istraživanja Hrvatskog restauratorskog zavoda te može služiti kao primjer interdisciplinarnog pristupa i izvrsne suradnje među znanstvenim i kulturnim institucijama. |
| |
| |
|
| |
| |
| |
Dodatne informacije: |
 |
• |
|
|
• |
|
|
• |
|
• |
|
|
| • |
18. ožujka 2017. |
| • |
k.v. |
|
| |
| |
arhiva najava po godinama: |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
najave po mjesecima 2017. godine |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
| |
|
| |
| |
|
|
| |
|
| |
|
| |
|
| |
|
 |
|
|
