|
 |
|
| |
• |
GDJE SAM? |
> |
|
> |
|
> |
|
> |
izložba @ klovićevi dvori |
|
| |
njegovo viđenje primorja, južnih predjela morskih i kopnenih pejzaža te sjevernoga krajolika promijenili su tadašnju, ali i današnju recepciju domaćeg krajobraza |
Menci Clement Crnčić - retrospektivna izložba u galeriji Klovićevi dvori |
| |
|
| |
arhiva najava po godinama: |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
najave po mjesecima 2016. godine |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
 |
| |
| |
Retrospektivna izložba Mencija Clementa Crnčića, nakon više od dvadeset i pet godina, koliko je prošlo od posljednje retrospektive, ponudit će javnosti novo čitanje likovnoga opusa ovog velikog umjetnika.
Svojim je umjetničkim (slikarskim i grafičkim), pedagoškim (kao jedan od suosnivača Akademije likovnih umjetnosti), te stručnim (kao ravnatelj Strossmayerove galerije starih majstora, te utemeljitelj Grafičke zbirke Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu) radom uvelike zadužio hrvatsku javnost.
Izložbu možete pogledati od 16. veljače do 8. svibnja 2016. godine u Galeriji Klovićevi dvori na zagrebačkom Gornjem gradu.
U tradiciji retrospektivnih obrada i revalorizacija umjetnika hrvatske moderne, Galerija Klovićevi dvori odlučila je prirediti izložbu kojom će se ujedno obilježiti i 150. godina rođenja umjetnika.
O retrospektivnoj izložbi Mencija Clementa Crnčića
Crnčićev je opus velik i segmentarno obrađen, međutim, nedostaje cjelovit i suvremen rezime njegovoga rada koji će ga predstaviti kao jednog od utemeljitelja domaćeg pejzažnog slikarstva te kao prvog dosljedno školovanog grafičara čija se djela već prilikom nastajanja izlažu na grafičkim izložbama uz ponajbolje umjetnike tiska svoga doba. Izložbom će se predstaviti i opus karikatura, ilustracija te plakata, kao i dokumentarnih fotografija i artefakata o njegovu životu.
Djela Mencija Clementa Crnčića rese mnoge javne ustanove, rezidencije, privatne domove te stalne postavke muzeja i galerija. Njegovo viđenje Hrvatskog primorja, ali i južnih predjela morskih i kopnenih pejzaža te zahvat u tkivo sjevernoga krajolika promijenili su tadašnju, ali i današnju recepciju domaćeg krajobraza.
Rafinirane nijanse meteoroloških mijena u varijantama juga, bure, maestrala, lebića, neverina ili oluje na moru, panoramski zahvati u kartografsko tkivo rječitih suprotnosti našega teritorija: mora i planina, kontinentalnog i mediteranskog opća su mjesta domaćeg likovnoga krajobraznog slikarstva što će još dugo nakon Crnčića odjekivati radovima njegovih sljedbenika: Krizmana, Krušlina, Šenoe, a ponajviše Babića.
Kroz kapitalna ostvarenja u stručnom kustoskom izboru Galerija Klovićevi dvori nastojat će svojim posjetiteljima ponuditi vrhunski umjetnički doživljaj likovnoga opusa koji već više od jednog stoljeća ostaje u samom vrhu domaće likovne produkcije, odolijevajući mijenama stilova i ukusa.
Iz uvodnog teksta o izložbi autorice i kustosice Petre Vugrinec
(...) Na samome početku profesionalnog djelovanja nastaju Crnčićeva remek-djela Djevojčica (1890.) i Slavonac runi kukuruz (1891.) i postaju jednim od najranijih djela koja bismo bez zadrške mogli uvrstiti u antologiju hrvatske moderne. Njihova izvedba i slikarsko shvaćanje problema nadilazi studentske obuhvate portreta ili žanr-teme.
Djevojčica začudna i moderna u pozi i kompoziciji, sasvim nereprezentativna usporedimo li je s bilo kojim Bukovčevim portretom djece koji je nastao u to doba, uvrštava Crnčića već na samom početku u panteon hrvatskih umjetnika moderne. Blago pognuta leđa što ih odijeva bjeličasta potkošulja, ležerno skupljena kosa na zatiljku omotana ultramarin plavom vrpcom, a posebno do podlaktica i bokova spuštene košulja i plava tkanina ogrtača čine portret jednim od najmodernijih prikaza u osvitu razdoblja koje zovemo modernom.
Tamnost pozadine u sivim i sivo - modrim partijama nosi sve oznake münchenskoga, zapravo leiblovskog promišljanja koje je otvorilo novu stranicu na putu prema modernosti.
Menci Clement Crnčić iznimna je i znakovita pojava čije djelovanje ima višestruko značenje ne samo u razvoju slikarske i grafičke umjetnosti nego i u pedagoškom radu, u kojem je odigrao gotovo utemeljiteljsku ulogu.
Nastojao je profesionalizirati likovno školovanje te je s Csikosem 1902. pokrenuo prvi privatni risarsko - slikarski tečaj. Umnogome je pridonio i razvoju muzeološke kulture jer je kao ravnatelj Strossmayerove galerije starih majstora pokrenuo reviziju atribucija uključivši meritorne stručnjake u proces valorizacije te načinivši prvi katalog djela.
Crnčić je nabavio prvi bakropisni stroj iz Beča na kojem se još školuju generacije grafičara. Na specijalizaciju kod Williama Ungera, njemačkoga grafičara koji je bio profesor na akademiji u Beču, poslao je svoje učenike Krizmana i Babića te je svojom vrsnom pedagoškom djelatnošću odgojio mnoge generacije umjetnika i umjetnica.
Sudjelovao je i u osnivanju Grafičke zbirke Nacionalne sveučilišne biblioteke svjestan važnosti izvrsnih primjera u izobrazbi mladih. Pionir je karikature, jedne od najdemokratičnijih grana likovnih umjetnosti, te suosnivač lista Satir. Uz britke tekstove satire o društvu u listu progovara i karikatura koju je uglavnom izveo Crnčić pod pseudonimom Tuš.
Međutim, ona osnovna linija Crnčićeva uljnog slikarstva okosnica je svega navedenog.
Prvi put će jedan umjetnik uočiti svu slikovitost domaćega krajolika, prema nekim interpretatorima (Lunaček, Kršnjavi, osobito Matoš), svu bremenitost i važnost Hrvatskoga primorja čiju će tragiku, gordost i iskon opisati u grandezzi svojih pejzaža te će se duboko uklesati u temelje razvoja ove dionice i odjekivati njome gotovo do današnjeg dana. |
| |
| |
| |
|
| |
| |
| |
Dodatne informacije: |
 |
• |
|
|
• |
|
|
• |
|
• |
|
|
| • |
13. veljače 2016. / zadnja izmjena: 13. rujna 2017. |
| • |
k.v. |
|
| |
| |
arhiva najava po godinama: |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
najave po mjesecima 2016. godine |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
| |
|
| |
| |
|
|
| |
|
| |
|
| |
|
| |
|
 |
|
|
