Kazališna predstava Ukroćena goropadnica slavnog engleskog pisca Williama Shakespearea igra se u kazalištu Komedija 19. siječnja 2015. godine u 19.30 sati.
Ukroćena goropadnica, ili kao trajniji glagol - kroćenje goropadi .. U jednoj od najpopularnijih Shakespearovih komedija borba spolova u žaru ljubavne strasti nikad ne izlazi iz mode! Mogu li se suvremeni muškarci zapitati kako ukrotiti divlju mačku, a da pri tom nitko ne izgubi svoje dostojanstvo? Recept će im dati Petruccio, glavni muški lik ove komedije, koji će na sebi svojstven, ležeran i zavodljiv način na sve napade i uvrede svoje bolje polovice samo vedro povikati: `Poljubi me, Kato!` I zagrlit će je žestoko oko struka, a ona će mu pritom nešto razbiti o glavu! Slobodni, jaki, strastveni i nesputani - junaci ove komedije pružit će nam inspiraciju da budemo iskreni i svoji, baš onakvi kakvi su ti mahniti tipovi koji će prošetati pozornicom.
O Ukroćenoj goropadnici
Prateći zgode i nezgode oko udaje dviju sestara, krotke i promućurne Biance i divlje i temperamentne Katarine, upoznat ćete i cijelo jedno zabavno društvo oko njih. Šašave prosce i njihove budalaste sluge, smiješne očeve i zaljubljene mladiće kojima je ljubav posvema zamaglila vid. Upoznat ćete cijeli jedan mali svijet veselih, posebnih ljudi koji se vrti brzo, živo i dinamično kao dobro nauljeni šareni vrtuljak. Majstor u oslikavanju karaktera, najveći bard svjetske drame, veliki William Shakespeare, ponovno će nas osupnuti svojim sjajnim poznavanjem ljudske prirode, svojom moći da nam kroz duhovite situacije progovori o nama samima, kao da vidi i sudjeluje u našem životu i dan danas. I sve to kroz moćnu poeziju i prekrasan sklad jezika i stiha. Klasika se u modernom ruhu i u velikom stilu vraća na daske Komedije. Uz novi, suvremeni prijevod, glazbu uživo i u interpretaciji velikih glumačkih zvijezda našeg ansambla Goropadnica stiže u furioznom tempu. A i kako drukčije! I kad bude ukroćena, Goropadnica će sagnuti glavu tek da bi primila vaš pljesak.
Ukroćena Goropadnica (naslov originala Taming of the Shrew) djelo je koje je William Sheakespeare napisao otprilike između 1590. i 1594., dakle u dobi od nepunih trideset godina. Ova komedija spada među njegova rana djela, među prva kojima je osiguravao svoju egzistenciju u Londonu kao glumac, suvlasnik glumačke družine i kao pisac. Vjeruje se da je djelo nastalo u dvije verzije. Raniju Historie called The taming of a Shrew koristila je piščeva družina na turneji koju je poduzela devedesetih godina šesnaestog stoljeća, dok je većina londonskih kazališta bila zatvorena zbog epidemije kuge. Po povratku iz provincije nastala je i današnja, ponešto izmijenjena verzija komedije, pa je takva kasnije službeno izišla 1594. godine.
Tema na kojoj počiva priča Goropadnice: divlja i mrzovoljna žena postaje krotka u rukama strogog muža - postoji u to vrijeme kao folklorna predaja u većem dijelu Europe. Sheakespeare je preuzeo uobičajenu temu raznih priča, farsi, šala i viceva koji su kružili na radost muškog dijela općinstva.
Izvora ima ponešto i u literaturi: u 14. stoljeću u kastiljanskoj priči Don Miguela Manuela pojavljuje se slična tema, a Noina žena iz Katenberijskih priča Geoffreyja Chaucera prava je goropadnica. Gotovo ista fabulativna struktura pojavljuje se i u priči Merry Jest of Shrewde and Cruste Wyfe, Lapped in Morrell’s Skin (Vesela šala o goropadnoj i tvrdoj supruzi umotanoj u Morellovu kožu) anonimnog autora, ali u mnogo tvrđem, primitivnijem i surovijem obliku. Ovdje neposlušna žena biva odvučena muževljevoj kući na selo gdje je se kroti vrbovim prutom i umatanjem u kožu ubijenog konja (Morrell iz naslova) da bi po povratku u očevu kuću mogla sestri i prisutnima održati predavanje o tome kako se vlada poslušna žena (!).
Ukroćena goropadnica od svog je nastanka do danas izazivala brojne kontroverze, dileme i pitanja. Je li taj komad bio primjer otvorene piščeve mizoginije? Oda u slavu patrijarhata, muške dominacije, potčinjavanja žena? Teško je tako surovo podcijeniti najvećeg barda svih vremena. Nije li to samo farsa koja upravo izruguje takvo ponašanje? Kazališna proslava borbe spolova, erotskog nadmetanja, vječne borbe muškog i ženskog principa? |
