Retrospektivna izložba Žarka Bekera (1936 - 2012), crtača i scenarista stripova, dizajnera i ilustratora, otvorit će se 9. lipnja 2015. godine u 19 sati u Galeriji Klovićevi dvori. Nastavit će se tako niz uspješnih stripaških i ilustratorskih retrospektiva poput onih posvećenih majstorima Ivici Bednjancu, Andriji Mauroviću i Walteru Neugebaueru.
Izborom radova za izložbu Žarka Bekera dosljedno se predstavljaju publici, stručnoj i znanstvenoj zajednici, nepoznate teme vezane uz ilustraciju i strip, kontinuiranom organizacijom tematski srodnih projekata koji u Klovićevim dvorima održavaju od 1986. godine.
Izložba djela Žarka Bekera održava se u Galeriji Klovićevi dvori od 9. lipnja do 26. srpnja 2015. godine.
O Žarku Bekeru
Žarko Beker rodio se 1936. godine u Zagrebu. Predstavio se debitantski svijetu devete umjetnosti (stripa) kao petnaestogodišnjak u dječjem listu Pionir, a profesionalno se bavio stripom između 1957. i 1966.
Osnovni elementi istraživanja njegova opusa vezani su uz omladinski tjednik Plavi vjesnik (popularni Plavac), kada je sudjelovao u radu tadašnje redakcije i bio jednim od zaštitnih znakova važnoga razdoblja izlaženja tjednika, povijesni strip Zaviša (za čije je sve četiri epizode scenarij napisao Zvonimir Furtinger), kao i tinejdžersko - pustolovni serijal Neven, Koraljka i Bobo (scenarist Rudi Aljinović). Navodimo u ovoj prigodi samo najpopularnija njegova ostvarenja, iako je ostao zapamćen i strukovno vrednovan po Demonji, Mak Makiću, Špiljku i Bint el Hadriju.
Kada je iz Večernjeg vjesnika promijenio poslodavca angažmanom u Plavome vjesniku, kao ilustrator postao je i članom redakcije (što je ostao do 1966., a urednici su bili Mladen Bjažić, Antun Patik i Nenad Brixy), te mu je pripala važna uloga - natječaji za crtače, škola stripa i sl. u pozicioniranju tjednika kao najvažnijeg strip - lista poslije 1945. godine.
Zahvaljujući ljubaznoj, stručnoj i profesionalnoj suradnji s njegovim nasljednicama - Koraljkom Beker Jalušić i Jankom Carevom, Galerija Klovićevi dvori pripremila je izbor najboljih i sačuvanih djela iz obiteljske ostavštine.
Izabrano je više od tri stotine radova razvrstanih po temama i originalima - crtežima, ilustracijama, koloriranim i crno - bijelim stripovima, te prijedlozima za dizajnerska rješenja pojedinačnih proizvoda (Badel, Franck, Kraša, Zagrebačka banka) i drugih naručitelja.
Žarko je uspješno izrađivao i naslovnice knjiga i časopisa, međutim, najveća ljubav i strast crtača koju je uspješno prenosio mlađima, bili su stripovi koje je sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća objavljivao u TNT-u, Nacionalu, Smibu, Modroj lasti, Slobodnoj Dalmaciji, Vjesniku, Večernjem listu i Fokusu. Spomenutu strast i crtačku rutinu izgradio je kao gimnazijalac (crteži koje je objavljivao u Aero modelaru do ovoga trenutka bili su potpuno nepoznati javnosti).
Upisao je i studij arhitekture, a istodobno radio u Zagreb filmu kao animator.
Prvi veći strip (više tabli, opsežniji scenarij) objavio je za njemačkog nakladnika Rolfa Kauku (agencijski strip Fix & Fox), poslije i novijem dnevnom listu Večernji vjesnik. Bila je to adaptacija romana Ericha Kästnera Hrabri razred profesora Justusa (u istome listu zaposlio se na radnome mjestu ilustratora).
Moglo bi se doista reći da je Žarko Beker, purger s tri-stoljetnom obiteljskom tradicijom jedna od najvećih dragocjenosti hrvatske strip - umjetnosti šezdesetih godina, a je li šteta što je u drugoj polovici istog desetljeća napustio strip te se posvetio grafičkom dizajnu, u kojem će također ostvariti vrhunske standarde, pokazat će ova valorizacijska retrospektiva.
Činjenica je da će Vjesnikovu agenciju za marketing upravo on pozicionirati u jednu od vodećih marketinških agencija u tadašnjoj državi i na širim geografskim prostorima.
Žarko Beker zaslužio je niz nagrada i priznanja, uključujući i nagradu za životno djelo, koju je dobio 1999. na Salonu hrvatskog stripa u Vinkovcima. Preminuo je 2012. ne dočekavši valorizacijsku retrospektivu. |
