Izložba je svojevrstan hommage Radovanu Ivšiću, važnom hrvatskom nadrealističkom pjesniku i dramskom piscu koji je stvarao na dva jezika, hrvatskom i francuskom. Pritom nije riječ o klasičnoj posveti piscu, nego je iz njegova opusa uzet motiv šume koji ga je opsjedao.
U svojim djelima, osobito u poemi Narcis, najpoznatijoj i najutjecajnijoj drami Gordogan te u zbirkama pjesama Bunar u kuli i Crno, Radovan Ivšić tematizira šumu kao višeslojni i višeznačni prostor prepun dojmljivih misaonih i vizualnih poruka.
Izložba Nepokorena šuma i Radovan Ivšić otvara se u četvrtak, 24. rujna u 20 sati u zagrebačkome Muzeju suvremene umjetnosti, a moći će se pogledati do 22. studenoga 2015. godine.
O izložbi Nepokorena šuma i Radovan Ivšić
`Šume postoje prije ljudi, pustinje ostaju za njima.` - davno je rekao jedan filozof, a današnji ljudi prečesto zaboravljaju na tako jednostavnu činjenicu - da bez šuma ni mi ne možemo opstati na Zemlji.
To je bila jedna od glavnih preokupacija Radovana Ivšića (1921 - 2009), važnog hrvatskog nadrealističkog pjesnika i dramskog pisca. Izložba Nepokorena šuma posvećena je njemu, ali izloženi su radovi 160 slavnih umjetnika koji su se također bavili temom šume.
Izložba je koncipirana u pet tematskih krugova - Opustošena šuma, Ugrožena mašta, Šuma beskrajnog početka, Mjesto izmještenosti, Šuma preobrazbi i Šuma znakova i munja.
Prema idejama i inspiracijama autorica, prvi tematski krug iznosi problematiku uništavanja i zapostavljanja šuma, kao i nedovoljne ekološke osviještenosti za očuvanjem i razvojem; drugi tematski krug nam na vrlo simboličan način približava pradavne začetke šume, dok se u trećem krugu osvrćemo na pitanje šume kao dominantnog motiva kompozicije koji je snažan, misteriozan, uznemirujuć, ..
Veza između šumskih mračnih sila i starih običaja prožima četvrti tematski krug koji prethodni i onom posljednjem gdje se tema šume nastoji približiti spoju ljubavi, ljudskosti i poezije, spoju svjesnog i nesvjesnog, stalnog i promjenjivog, stvarnog i izmišljenog, istine i zablude.
U djelima Radovana Ivšića, a posebice u poemi Narcis (1942) i najpoznatijoj i najutjecajnijoj drami Gordogan (1943) kao i u kasnijim djelima, zbirkama pjesama Bunar u kuli i Crno (1974), Ivšić tematizira šumu kao višeslojni i višeznačni prostor prepun dojmljivih misaonih i vizualnih poruka.
`Radovan Ivšić je rano spoznao da se sve vrti te će se i dalje vrtjeti unutar i oko šume, a pritom nije zapravo u pitanju povratak nekoj mitskoj šumi nego sama opstojnost života, u nama i izvan nas; opstojnost šume koja je postala teatar svijeta time što se u njoj susreću svi egzistencijalni izazovi - politički, erotski, poetski, ..`, napisala je u predgovoru kataloga francuska pjesnikinja Annie Le Brun.
Autorice izložbe su Snježana Pintarić, ravnateljica MSU, te Annie Le Brun, Ivšićeva životna suputnica te poznata francuska spisateljica, pjesnikinja i kritičarka, koja je nedavno u pariškom Musee d’Orsay postavila izložbu Sade. Attaquer le soleil, inspiriranu kontroverznim likom i djelom markiza de Sadea.
Izložba prezentira i etnografsku, prirodoslovnu, i knjižnu građu prateći na taj način koncept ispreplitanja stvarne i imaginarne šume. Autorica likovnog postava je Adeline Caron, a izložba se održava u okviru manifestacije - Rendez-vous, festival Francuske u Hrvatskoj (Rendez-vous, le festival de la France en Croatie). |
