|
 |
|
| |
• |
GDJE SAM? |
> |
|
> |
|
> |
|
> |
izložba u muo-u |
|
| |
preobrazio je zagreb iz malog provincijskog grada u modernu srednjoeuropsku metropolu |
Izložba `Herman Bollé - graditelj hrvatske metropole` u Muzeju za umjetnost i obrt |
| |
|
| |
Velika izložba o velikom zagrepčaninu, Nijemcu sa bečkim iskustvom - Hermanu Bolléu, održat će se od 17. travnja do 23. kolovoza 2015. godine u Muzeju za umjetnost i obrt (čiju je zgradu također projektirao).
Jedan od najvažnijih, najpoznatijih, ali i najkontroverznijih hrvatskih arhitekata, imao je veliku ulogu u preobrazbi Zagreba iz malog provincijskog grada u modernu srednjoeuropsku metropolu.
Ovogodišnja 135. obljetnica Muzeja za umjetnost i obrt, poklopila se s 170. godišnjicom rođenja Hermana Bolléa i Izidora Kršnjavog, važnih nositelja kulturno - umjetničke obnove Hrvatske krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Kroz sinergijsko djelovanje Muzeja za umjetnost i obrt (1880.) i Obrtne škole (1882.) oni su postavili temelje razvoja obrtno - umjetničkog obrazovanja u Zagrebu i Hrvatskoj.
Muzej i Obrtna škola su se svojim programom blisko nastavljali na inozemne suvremene uzore, poput londonskog Victoria &Albert muzeja ili bečkog Muzeja primijenjene umjetnosti (MAK), a radovi učenika bili su predstavljani na važnim smotrama - Industrijskoj i gospodarskoj izložbi u Budimpešti (1885.), Milenijskoj izložbi u Budimpešti (1896.) i Svjetskoj izložbi u Parizu (1900.). Herman Bollé dugogodišnjim je vodstvom Muzeja (1882. - 1909.) i Obrtne škole (1890. - 1913.), pridonio oblikovanju ne samo cijelog niza umjetnika koji su ovdje stastali, već i stvaranju novog dosega umjetničke kvalitete kroz objedinjavanje jezika arhitekture i umjetničkog obrta u svojim gradnjama. Tako je iz okrilja Obrtne škole 1892. godine proizašla i Građevna stručna škola. Graditelju Bolléu povjerena je izgradnja ključnih monumentalnih historicističkih građevina 19. stoljeća, po kojima je Zagreb danas srodan drugim srednjoeuropskim metropolama.
O izložbi Herman Bollé - graditelj hrvatske metropole
Autorska izložba sveučilišnog profesora dr. sc. Dragana Damjanovića plod je njegovog višegodišnjeg istraživanja cjelokupnog Bolléovog opusa, koje je rezultiralo opsežnom znanstvenom studijom. Izložba se prvenstveno bavi prikazom Bolléovog doprinosa izgradnji Zagreba u vremenskom tijeku od gotovo pola stoljeća, koliko je ovdje djelovao, a tijekom kojega se Zagreb preobrazio iz provincijskog grada u srednjoeuropsku metropolu, utrostručivši se površinom i populacijom. Izložbene cjeline predstavljaju pojedine teme vezane uz životne okolnosti i Bolléove oblikovno - estetske interese u arhitekturi i umjetničkom obrtu.
Prva dionica izložbe bavi se temom zagrebačkog potresa iz 1880., koji se dogodio samo godinu dana nakon njegova preseljenja u Hrvatsku i koji je Bolléu donio brojne prilike za nastavak rada u Hrvatskoj. Kao posebna tema istaknuta je njegova uloga u restauriranju i opremanju zagrebačke katedrale, za potrebe čega je organizirao katedralnu radionicu okupivši u svom timu vrsne inozemne i domaće majstore obrtnike, od kojih su neki kasnije postali i profesori na Obrtnoj školi.
Bolléov pristup restauriranju srednjovjekovnih i novovjekovnih građevina predstavljen je u trećoj cjelini s prikazom projekata za franjevačku crkvu u Iloku, križevačku katedralu, hodočasnički kompleks u Mariji Bistrici, sabornu crkvu u Pakracu ili primjerice opremu zagrebačke grkokatoličke crkve Svetih Ćirila i Metoda.
Uz prikaz različitosti umjetničkih stilova za kojima je Bollé posezao u svojim gradnjama izložba donosi brojne kritike njegovih suvremenika koje oslikavaju onodobne kontroverze, a koje i danas prate Bolléova ostvarenja.
Predstavljanje privatnog i javnog segmenta Bolléovog života tema je biografske cjeline konceptualno podijeljene na intimnu i političku dimenziju. Završne cjeline objedinjavaju utemeljiteljski značaj koji je Bollé imao u našoj sredini kao profesor i ravnatelj Muzeja i Obrtne škole, što je prikazano kroz aspekt umjetničkog obrta, te kao arhitekt Zagreba o čemu svjedoče brojni realizirani i nerealizirani projekti za sakralne odnosno profane građevine, privatne stambene zgrade i kulturne institucije, a čija se veličina i doseg najreprezentativnije iskazuje u njegovom životnom ostvarenju - kompleksu groblja Mirogoj. |
| |
| |
| |
Dodatne informacije: |
 |
• |
|
 |
• |
|
|
• |
|
• |
|
|
| • |
11. travnja 2015. / zadnja izmjena: 4. veljače 2016. |
| • |
k.v. |
|
| |
| |
arhiva najava po godinama: |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
najave po mjesecima 2015. godine |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
| |
|
| |
| |
|
|
| |
|
| |
|
| |
|
| |
|
 |
|
|
