|
| |
• |
GDJE SAM? |
> |
|
> |
|
> |
|
> |
izložba u umj. paviljonu |
|
| |
iako je smatran članom nadrealističkog pokreta, miró zapravo nikada nije predugo prijateljevao s bilo kojim stilom |
Joan Miró - remek - djela iz fundacije Maeght u Umjetničkom paviljonu |
| |
|
| |
Izložba Joan Miró: remek-djela iz Fundacije Maeght po prvi put će u Hrvatskoj, ali i većem dijelu JI Europe, u ovom obimu predstaviti djela slavnog katalonskog umjetnika koja se čuvaju u, jednako tako slavnoj, Fondation Maeght u Saint-Paul-de-Vence.
Izložbu možete pogledati u Umjetničkom paviljonu od 2. listopada 2014. do 8. veljače 2015. godine.
Kustosi izložbe su Olivier Kaeppelin i Jasminka Poklečki Stošić.
O izložbi Joan Miro u Zagrebu
U posljednjih desetak godina jedina izložba ovog katalonskog umjetnika u zemljama kojima gravitira Hrvatska (Austrija, Italija, Mađarska), održana je 2008. u Palazzo dei Diamanti u Ferrari pod naslovom La Terra.
Izložbu u autorskoj koncepciji potpisuju direktor Fondation Maeght, Olivier Kaeppelin i ravnateljica Umjetničkog paviljona, Jasminka Poklečki Stošić. Oni su za izložbu selektirali ukupno četrdesetak radova - slike (veliki formati), skulpture (21 komad), litografije i tapiserije - pri čemu je poseban naglasak stavljen na skulpture.
Miró, koji je prije svega poznat kao slikar, bio je i izvanredan kipar, a Fundacija Maeght je prva u svijetu po broju njegovih skulptura - ima ih više od 150.
Izložba će omogućiti praćenje rođenja i evoluciju Miróovih izvanrednih skulptura nastalih u razdoblju od dva desetljeća - od ranih 1960.-ih godina prošloga stoljeća, kada se počeo ozbiljnije zanimati za ovaj oblik likovnog izražavanja, do samih početaka 1980.-ih.
Iako je smatran članom nadrealističkog pokreta, Miró zapravo nikada nije predugo prijateljevao s bilo kojim stilom, on nikada nije izdao svoju umjetničku autonomiju i kreativnost.
Naprotiv, uvijek je težio novim izražajnim ciljevima kroz potpuno nove diskurse.
Kontakt s pariškom avangardom, a naročito s Pablom Picassom, Tristanom Tzarom i Andre Brentonom, rezultirao je stvaranjem novog kozmosa bića i simbola u njegovim djelima, a to je naročito vidljivo u dijelu njegovog skulpturalnog opusa. I dok su mu skulpture u keramici manjih formata one u bronci su monumentalnih, a najbolje mjesto gdje se takve mogu vidjeti je park skulptura Fundacije Maeght.
Veza Miróa i Fundacije Maeght započela je sredinom 20. stoljeća. Miró je, naime, bio veliki prijatelj s osnivačem Fundacije, Aimeom Maeghtom. Fundacija je već dugi niz godina, nezaobilazna kada je riječ o modernoj i suvremenoj umjetnosti. Danas nije moguće da ijedna ozbiljna svjetska galerija ili muzej priredi izložbu Miróa ili Matissa, Bonnarda, Caldera, Giacomettia, Braquea,.. bez posudbe njihovih djela iz Fundacije Maeght.
Fundaciju je 1964. otvorio tadašnji ministar kulture Francuske, Andre Malraux. To je bio značajan događaj, jer je Fundacija bila prvi muzej moderne umjetnosti sagrađen nakon Muzeja moderne umjetnosti u Parizu.
Njezin osnivač, Aimé Maeght, imao je živu strast prema umjetnosti. Najprije je osnovao galeriju Arte u Cannesu, potom u Parizu. 1960.-ih godina Galerija Maeght postaje vodeća u svijetu. 1952. godine Aimé odlazi u Ameriku gdje posjećuje muzeje i fondacije, poput Gugenheima, te odlučuje napraviti nešto slično kako bi svoju kolekciju, koja tada broji već preko dvije tisuće radova, objedinio na jednome mjestu.
U vrijeme kada Maeght gradi Fundaciju sve je skoncentrirano u Parizu, te je bila prava hrabrost tako nešto sagraditi u malome mjestu Saint-Paul-de-Vence u Provansi. Projekt i gradnju povjerio je uglednom španjolskom arhitekti Josep Lluis Sertu.
1960. godine počela je gradnja koja će potrajati četiri godine. U samoj izgradnji sudjelovali su i sami umjetnici te je Miró napravio fontane, Chagall mozaike, Braque vitraile i mozaike u plitkim bazenima. Povrh svega eksterijer je ispunjen skulpturama Miróa, Caldera, Arpa i Giacomettija.
Godišnje Fundaciju Maeght posjeti oko 300 tisuća posjetitelja, otvorena je 365 dana u godini. |
| |
| |
| (k.v.) |
| |
| |
Dodatne informacije: |
 |
• |
|
 |
• |
|
|
• |
|
• |
|
|
| • |
28. rujna 2015. |
|
| |
| |
arhiva najava po godinama: |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
najave po mjesecima 2014. godine |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
| |
|
| |
| |
|
|
| |
|
| |
|
| |
|
| |
|
