Izložba NOarhiv predstavlja izbor radova iz projekta Digitalizacija ideja: arhivi konceptualnih i neoavangardnih umjetničkih praksi, a okosnicu izložbe čine zbirke i dokumentacija partnerskih institucija u projektu - Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, Moderne galerije u Ljubljani, Muzeja savremene umetnosti Vojvodine i Muzeja moderne umjetnosti u Varšavi.
Izložba se otvara 17. travnja 2012. godine i otvorena je do 13. svibnja. Ulaz je besplatan.
Odabir radova načinjen je na temelju deset tematskih cjelina koje nastoje argumentirati razloge za izvedbu javno dostupnih, digitalnih inačica umjetničkih radova, intervencija, časopisa, publikacija i dokumentacije: AUTORSTVO I AUTORSKA PRAVA, ORIGINAL I KOPIJA, PROGRAM I SERIJA, DISEMINACIJA, PROTIV I BEZ PUBLIKE, OVDJE I SADA, DOGAĐAJ I NJEGOV TRAG, KAKO IZBACITI DOKUMENTARNO IZ DOKUMENTACIJE, SUBVERZIJE i NAKON KRAJA.
Postav izložbe, u izvedbi Studija Bilić Müller, ravnopravno će predstaviti originalne radove i dokumente i sam digitalni arhiv, dajući na uvid cjelovite, digitalne verzije uz zaštićene izvornike.
Na izložbi će biti zastupljeni radovi i publikacije Marine Abramović, Dimitrija Bašičevića Mangelosa, Włodzimierza Borowskog, Vlaste Delimar, Nuše i Sreča Dragan, Čedomira Drče, Grupe Bosch + Bosch, Grupe Kod, Grupe OHO, Grupe šestorice autora,Vladimira Gudca, Ivana Ladislava Galete, Sanje Iveković, Željka Jermana, Tadeusza Kantora, Eustachya Kossakowskog, Edwarda Kraśinskog, Ratomira Kulića, Vlade Marteka, Slavka Matkovića, Ivana Picelja, Porodice bistrih potoka, Bogdanke Poznanović, Mladena Stilinovića, Josipa Stošića, Balinta Szombathya, Darka Šimičića, Slobodana Tišme.
Kustosica izložbe je Jasna Jakšić, voditeljica knjižnice MSU-a
Digitalizacija ideja: arhivi konceptualnih i neoavagardnih umjetničkih praksi
Digitalizacija ideja: arhivi konceptualnih i neoavangardnih umjetničkih praksi zajednički je projekt koji je inicirao Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, a okuplja Muzej savremene likovne umetnosti Vojvodine, Modernu galeriju u Ljubljani i Muzej moderne umjetnosti u Varšavi. Središnji dio projekta je internetska baza podataka u kojoj je okupljena i predstavljena digitalizirana građa iz zbirki, arhiva i knjižnica partnerskih muzeja, kao i privatnih arhiva.
Riječ je o uglavnom nekonvencionalnim umjetnički radovima i publikacijama, koji su u vrijeme nastanka, od šezdesetih do osamesetih godina 20. stoljeća, nastojali djelovati izvan muzejskih postava i zatvorenosti staklenih vitrina. Danas njihova rijetkost i krhkost traži posebnu zaštitu, koja je uglavnom u suprotnosti s načelima koja su dovela do nastanka.
Digitalizirane cjeline obuhvaćaju arhivsku građu grupe Gorgona, Radne zajednice umjetnika Podroom, Nove umjetničke prakse i Galerije proširenih medija, te niz knjiga umjetnika i umjetničkih časopisa iz dokumentacije, zbirki i knjižnice MSU-a, arhiv grupe OHO iz Moderne galerije u Ljubljani, zbirku konceptualne umjetnosti Muzeja savremene umetnosti Vojvodine i fotografski opus Eustachya Kossakowskog vezan uz zbivanja oko Galerije Foksal.
Kvalitetnim reprodukcijama, na sučelju prilagođenom sadržajima i formatima izvornih radova i njihove dokumentacije, nastojali smo ne samo potaknuti interes široke publike za razdoblja neoavangarde i konceptualizma, koja na prvi spomen asociraju na elitizam i hermetičnost - nego i ponuditi što vjerniju i dostupniju informaciju iz koje će polaziti daljnja istraživanja.
Uz eseje i dokumentaciju predavanja, Digitizing ideas donosi i interaktivni dio namijenjen primarno mlađoj publici. Njime smo htjeli naglasiti ponekad zanemareni element igre koji, u digitalnom kontekstu, može dati i dodatnu svježinu u otkrivanju priča iz arhiva. |
