Deus ex machina je latinski izraz je koji označava neočekivano i često neprirodno rješenje problema u priči. Ovaj književni, kazališni i filmski element koji se na hrvatskom jeziku prevodi kao “bog iz stroja” koristi se kada se sukob ili situacija u narativu iznenada razrješava nečim izvan logičnog toka radnje – bilo intervencijom nekog vanjskog faktora, božanskog bića, neobjašnjive sreće ili nečeg što ranije nije bilo prisutno u priči.
Izraz dolazi iz antičke grčke drame, gdje su dramaturzi poput Euripida koristili mehaničke uređaje – kranove i platforme – kako bi bogove doslovno spuštali na pozornicu i tako razrješavali sukobe u radnji. U tim dramama, bog bi se pojavio niotkuda i riješio problem junaka, često donoseći pravdu ili spas od sigurne propasti.
- PROČITAJTE VIŠE: Dark Jazz | Mistični spoj noir atmosfere i eksperimentalnog zvuka
Primjerice, u Euripidovoj tragediji Medeja, bog Helije (Sunce) šalje kočiju da spasi Medeju nakon što je počinila zločin. Ovaj trenutak, iako dramatičan, nije proizlazio iz radnje same priče, već je bio umjetno ubačen kao rješenje. A iako se danas smatra lošim pripovjednim sredstvom jer smanjuje osjećaj napetosti i vjerodostojnosti, deus ex machina se i dalje pojavljuje u mnogim djelima.
Primjena ovog izraza u književnosti, filmu i kazalištu
U književnosti:
- U Gospodaru muha Williama Goldinga, baš kada situacija postane beznadna i divljaštvo preuzme djecu, dolazak britanskog mornaričkog časnika iznenada spašava preživjele.
- U Ratovima svjetova H. G. Wellsa, vanzemaljci koji su nemilosrdno uništavali Zemlju iznenada umiru zbog bakterija, bez ikakve ljudske intervencije.
U filmu i serijama:
- U Gospodaru prstenova: Povratak kralja, orlovi iznenada spašavaju Froda i Sama iz planine Orodruina, iako ranije nisu bili spomenuti kao moguće rješenje.
- U Ratovima zvijezda: Epizoda IX, Rey oživljava Kyla Rena koristeći moći iscjeljivanja koje prije nisu bile spomenute u franšizi.
Zašto se izbjegava korištenje izraza “deus ex machina”?
Moderni pripovjedači uglavnom izbjegavaju deus ex machina jer takav razvoj radnje umanjuje osjećaj postignuća likova i može djelovati kao “lijeno” pisanje. Dobra priča treba organski voditi do svog rješenja, umjesto da problem bude riješen nečim iznenadnim i nepredvidivim. Međutim, u parodijama, mitologiji i fantastičnim djelima, deus ex machina ponekad se koristi svjesno kako bi se naglasila bajkovita ili humoristična priroda priče.
Iako može biti dramatičan, deus ex machina često se smatra slabim pripovjednim sredstvom jer narušava unutarnju logiku priče. No, kada se koristi pažljivo i svrsishodno, može biti efektan alat za iznenađenje i simboličko razrješenje sukoba. Više o ovom pojmu možete doznati na Wikipediji.
