Berlinski zid bio je simbol Hladnog rata i podjele svijeta na istočni i zapadni blok. Izgrađen 1961. godine, zid je razdvajao Istočni Berlin, pod kontrolom Sovjetskog Saveza, od Zapadnog Berlina, koji je pripadao zapadnim saveznicima. Njegova svrha bila je spriječiti bijeg građana iz Istočne Njemačke (DDR) u Zapadnu Njemačku, što je bio ozbiljan problem za komunistički režim.
Prvotno je zid bio jednostavna barijera od bodljikave žice, ali ubrzo je postao složen sustav s betonskim pregradama, stražarskim tornjevima, signalnim uređajima i “pojasom smrti”. Zid je bio dugačak oko 155 kilometara, a njegov najpoznatiji dio prolazio je kroz srce Berlina. Stražari na zidu imali su stroge zapovijedi da pucaju na one koji pokušaju prijeći granicu, zbog čega su mnogi izgubili živote u pokušaju bijega na zapad.
- PROČITAJTE VIŠE: Nokia 3310 | Legendarni mobilni telefon koji je postao simbol izdržljivosti i jednostavnosti
Berlinski zid ne samo da je fizički dijelio grad, već je simbolizirao i ideološku podjelu između kapitalizma i komunizma. Istočni Berlin bio je podređen strogom režimu i ograničenim slobodama, dok je Zapadni Berlin bio prosperitetan i slobodan. Zid je postao simbol represije, ali i otpora. A grafiti na njegovoj zapadnoj strani postali su umjetnički izraz slobode i protesta. No, tijekom 1980-ih, političke promjene u Istočnoj Europi i sve veći pritisak građana Istočne Njemačke doveli su do slabljenja režima.
Berlinski zid simbol je Hladnog rata, izgrađen je 1961., a srušen 1989. godine
Pokreti za demokratizaciju, poput onih u Poljskoj i Čehoslovačkoj te politike reforme koje je provodio sovjetski lider Mihail Gorbačov, potaknuli su promjene. Masovni prosvjedi u Istočnoj Njemačkoj i želja za slobodom kulminirali su 9. studenog 1989. godine, kada su vlasti DDR-a objavile da se granice otvaraju. Te večeri tisuće građana s obje strane Berlina okupile su se kod zida. Uz oduševljenje i euforiju, ljudi su počeli razbijati zid čekićima i alatima, dok su granični prijelazi otvoreni. Ukratko, pad Berlinskog zida označio je kraj podjele Njemačke i ubrzao ujedinjenje zemlje 1990. godine. Također, predstavljao je početak kraja Hladnog rata i simbolizirao pobjedu slobode nad represijom.
Danas su ostaci Berlinskog zida očuvani kao povijesni spomenik i podsjetnik na mračnu eru podjela. Najpoznatiji segment je East Side Gallery, gdje su umjetnici iz cijelog svijeta oslikali dijelove zida, pretvarajući ga u simbol nade, slobode i ujedinjenja. Uz to, ovaj zid je postao turistička atrakcija i simbol opomene na važnost slobode i ljudskih prava. Berlinski zid ostaje jedno od najsnažnijih povijesnih svjedočanstava o podjelama i sukobima 20. stoljeća. Ali i o ljudskoj težnji za slobodom i ujedinjenjem. Njegova povijest služi kao podsjetnik na opasnosti ideoloških podjela i važnost dijaloga i suradnje za mir i slobodu. Više o ovom zidu koji je razdvojio Berlin doznajte na Wikipediji.
