Panonsko more predstavlja jedno od najfascinantnijih poglavlja geološke povijesti srednje Europe, posebice područja današnje Panonske nizine koja se prostire preko Hrvatske, Mađarske i Srbije te dijelova Slovenije, Austrije, Rumunjske i Bosne i Hercegovine. Ova nekada ogromna vodena površina, koja je prije milijune godina prekrivala velik dio današnje središnje Europe, nestala je u geološkim procesima. No, njeni tragovi i dalje su prisutni u krajobrazu i podzemlju regije. A danas je najpoznatiji ostatak ovog mora – mađarsko jezero Balaton.
Panonsko more formiralo se tijekom miocena, prije otprilike 10 do 20 milijuna godina. A tada je došlo do podizanja Alpa i Dinarida, što je uzrokovalo potapanje velikog prostora između ovih planinskih masiva. More je bilo plitko, ali iznimno široko, prekrivajući površinu od nekoliko stotina tisuća kvadratnih kilometara. Tijekom vremena, ovo je more postalo bogato sedimentima koji su se taložili na dnu, stvarajući debele slojeve pijeska, gline i vapnenca.
Kako su se tektonske ploče pomicale, a Alpe i Dinaridi nastavili rasti, Panonsko more počelo se postupno povlačiti. Proces isušivanja trajao je milijunima godina, tijekom kojih je more izgubilo svoj primarni oblik i pretvorilo se u niz izoliranih jezera i močvara. Na kraju, more je potpuno nestalo, ostavljajući iza sebe Panonsku nizinu, jednu od najplodnijih ravnica u Europi.
Iako Panonsko more više ne postoji, njegov utjecaj na današnju geografiju i gospodarstvo regije je neosporan
Talozi bogati mineralima koje je more ostavilo za sobom danas čine osnovu za plodna tla Panonske nizine, što ovo područje čini idealnim za poljoprivredu. Također, u nekim dijelovima Panonske nizine prisutna su nalazišta nafte i plina. A ona su se formirala iz organskih tvari nakupljenih na dnu nekadašnjeg mora.
Uz gospodarski značaj, Panonsko more ima i kulturni te povijesni značaj. Mnoge legende i priče iz naroda koji su živjeli na ovim prostorima povezane su s idejom o velikom moru koje je nekada postojalo. U narodnim predajama često se spominje kako su se ovdje nalazila velika vodena prostranstva. A što dodatno potvrđuje kolektivno sjećanje na ovo more.
Danas Panonsko more možemo doživjeti kroz brojne muzeje i prirodoslovne zbirke. Ali i kroz očaravajuće krajolike Panonske nizine. Iako je more nestalo, njegov duh i dalje živi kroz prirodne ljepote i resurse koje je ostavilo za sobom. Panonska nizina, koja je nekada bila dno mora, danas je dom milijunima ljudi i jedan od najvažnijih poljoprivrednih i industrijskih centara srednje Europe. Priča o Panonskom moru tako ostaje vječna veza između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti ovog područja. Više o ovom danas nestalo moru doznajte na Wikipediji.
