Globalno zatopljenje predstavlja jedan od najznačajnijih izazova današnjice. Podsjetimo, to je proces dugoročnog porasta prosječnih temperatura u atmosferi Zemlje, uglavnom uzrokovan ljudskim djelovanjem, prvenstveno emisijom stakleničkih plinova kao što su ugljični dioksid (CO2), metan (CH4) i dušikov oksid (N2O). Ovi plinovi stvaraju efekt staklenika, zadržavajući toplinu koja bi inače pobjegla u svemir. A to rezultira zagrijavanjem planeta.
Glavni uzroci globalnog zatopljenja su spaljivanje fosilnih goriva, točnije, ugljena, nafte i plin. To predstavlja veliki problem, budući da se ta goriva danas najviše koriste proizvodnju energije, industrijske procese i transport. A ova aktivnost ispušta velike količine CO2 u atmosferu. Deforestacija također doprinosi problemu, jer se uništavanjem šuma smanjuje kapacitet Zemlje da apsorbira CO2. Poljoprivreda, posebno uzgoj stoke, emitira značajne količine metana, još jednog snažnog stakleničkog plina.
- PROČITAJTE VIŠE: Ribar sa zmijom, skulptura znana i kao “Borba” ili “Zlosretni ribar”, nalazi se na gornjogradskom Jezuitskom trgu
Posljedice globalnog zatopljenja su mnogostruke i utječu na sve aspekte života na Zemlji. Rast temperatura uzrokuje otapanje polarnih ledenih kapa i ledenjaka, što doprinosi porastu razine mora. To ugrožava obalne zajednice, uzrokuje eroziju i povećava rizik od poplava. Promjene u obrascima padalina dovode do ekstremnih vremenskih uvjeta, uključujući češće i intenzivnije suše, poplave i oluje. Mnoge biljne i životinjske vrste ne mogu se dovoljno brzo prilagoditi promjenjivim uvjetima, a to dovodi do smanjenja biološke raznolikosti. Oceani apsorbiraju veći dio viška topline i CO2, što uzrokuje njihovo zagrijavanje i zakiseljavanje, ugrožavajući morski život, uključujući koraljne grebene.
Globalno zatopljenje donosi velike probleme – kako ih riješiti i prilagoditi se?
Borba protiv globalnog zatopljenja zahtijeva globalne napore i suradnju. Smanjenje emisija stakleničkih plinova ključno je za usporavanje procesa. To uključuje prelazak na obnovljive izvore energije kao što su solarna, vjetro i hidroenergija, povećanje energetske učinkovitosti i promicanje održive poljoprivrede i šumarstva.
Međunarodni sporazumi poput Pariškog sporazuma iz 2015. godine postavljaju ciljeve za smanjenje emisija i ograničavanje porasta globalne temperature na ispod 2°C iznad predindustrijskih razina, s naporima da se zadrži na 1,5°C. Zemlje potpisnice obvezuju se na nacionalno određene doprinose (NDCs) za smanjenje emisija i prilagodbu klimatskim promjenama. Pojedinci također mogu doprinijeti borbi protiv globalnog zatopljenja smanjenjem osobne potrošnje energije, korištenjem javnog prijevoza, recikliranjem i podržavanjem politika i proizvoda koji su ekološki održivi.
Globalno zatopljenje predstavlja ozbiljnu prijetnju budućnosti našeg planeta. Kroz zajedničke napore na globalnoj, nacionalnoj i individualnoj razini, možemo raditi na smanjenju emisija stakleničkih plinova, prilagodbi promjenjivim uvjetima i očuvanju okoliša za buduće generacije. Svaki korak prema održivosti doprinosi zaštiti Zemlje od negativnih učinaka klimatskih promjena. Više o ovom problemu možete doznati na mrežnim stranicama UN-a na adresi un.org/en/climatechange.
