Gabi Novak, prva dama hrvatskog šlagera, velika ljubiteljica jazza, pjevačica izuzetnih vokalnih sposobnosti, dobitnica mnogobrojnih nagrada uključujući i Porin za životno djelo, na ovogodišnjem, 71. po redu Zagrebačkom festivalu, dobit će još jedno priznanje. I to ono za poseban doprinos ZagrebFestu. A ovim priznanjem pridružit će se društvu velikih umjetnika, prošlogodišnjim dobitnicima ove nagrade. Točnije, Dragi Dikliću, Alfiju Kabilju i Ivici Krajaču.
“Još od 1959. godine kada je prvi put nastupila na festivalu i kad je počela osvajati svoje prve nagrade pa sve do danas, traje posebna ljubav između Gabi Novak i Zagrebačkog festivala. A ova izuzetna pjevačica i umjetnica zaista je obilježila hrvatsku glazbenu kulturu. Posebna mi je čast što će joj za vrijeme mog mandata biti uručena ova nagrada“, rekao je Branimir Mihaljević, umjetnički direktor Zagrebačkog festivala.
- PROČITAJTE VIŠE: Koncertne dvorane u Zagrebu | Arena, Lisinski, Dom sportova, Tvornica, Draženov dom…
Podsjetimo, 71. Zagrebački festival će se održati u petak, 19. travnja 2024. godine u zagrebačkom HoB-u. Tijekom njega će 20 izvođača po prvi put uživo izvesti svoje nove pjesme. A dodajmo, jedan dio programa bit će poseban i posvećen upravo Gabi Novak, jednoj od diva hrvatske glazbe. A nove pjesme na 71. Zagrebačkom festivalu predstaviti Boris Štok, Cota G4, Dani Kristina, Giuliano, Grupa 777, Hjer feat. Lara, IDEM, Ilma Karahmet, Josip Palameta, Kristijan Kiki Rahimovski, Laura, Leteći odred, Marija Mirković, Mia Dimšić & Doris Kosović, Milošev feat. Maja Posavec, Natali Dizdar, Roko Vušković, Stefany, Tina Vukov i ToMa.
Gabi Novak rođena je u Berlinu 8. srpnja 1936. godine
U Zagrebu pohađa osnovnu školu i završava grafički odjel Škole primijenjene umjetnosti. Potom radi u Vjesniku, a kasnije i u Zagreb filmu kao crtačica i scenografkinja. Povremeno posuđuje glas animiranim likovima i tako privlači pozornost maestra Bojana Adamiča koji je poziva na prvi koncert u Ljubljanu u travnju 1957. godine. Godine 1958. pjeva Sretan put (Ljubo Kuntarić) u filmu H-8 Nikole Tanhofera, a 1959. nastupa na Zagrebačkom festivalu sa skladbom Ljubav ili šala (Milutin Vandekar). I dodajmo, iste su godine obje pjesme uvrštene na njezinu prvu EP ploču.
Od prvog albuma Pjeva Gabi Novak (1961) ostvaruje niz zapaženih interpretacija, najčešće na festivalima zabavne glazbe u Zagrebu i Opatiji, a to su Oči (1961), Krovovi (1962), Upali cigaretu (1963), Još uvijek, Prvi snijeg (1965), Adrese moje mladosti, Za našu ljubav to je kraj (1966), Vino i gitare, Bit ćeš uvijek moj (1967), Život to smo mi (1968), Vjeruj mi (1969)… Krajem pedesetih godina 20. stoljeća u Zagrebu sudjeluje na jam sessionu s Louisom Armstrongom. Također, pjeva s kvartetom Boška Petrovića, nastupa na jazz festivalima na Bledu te surađuje s Herbom Gellerom, Johnom Lewisom, Artom Farmerom, Garyjem Burtonom, Zagrebačkim Jazz Kvartetom i B. P. Conventionom, uključivši vokalnu verziju Prohaskine Intime.
Gabi Novak u sedamdesete ulazi hitom Gazi dragi, srce moje kojeg je za nju napisao Hrvoje Hegedušić. A to desetljeće obilježila je osobnom i profesionalnom vezom s Arsenom Dedićem koja je trajala sve do njegove smrti. Njegove uglazbljene pjesme Željka Sabola (Pusti me da spavam, 1970), Drage Britvića (Kuća za ptice, 1973) i Zvonimira Goloba (Grlice u šumi, 1976) uvjerljivu su vokalnu emocionalnost Gabi Novak dijelom usmjerile šansoni.
Na prijelazu u osamdesete Gabi svojem klasičnom repertoaru dodaje neke nove naslove
Poput Pamtim samo sretne dane (1979), On me voli na svoj način (1980) i Plava ruža zaborava (1981). Postojanost četvrtog desetljeća rada potvrđuje pjesmama Otok, Nada (1986), Hrabri ljudi (1987) i Odlaze dječaci, a vraćaju se ljudi (1992). Kada se činilo da će pjevački opus Gabi Novak biti zaokružen antologijama Retrospektiva (1993) i Adrese moje mladosti (1997), ona 2002. godine objavljuje CD obrada Dedićevih skladbi i standarda s početka karijere. I to u društvu dvostruko mlađih sudionika zagrebačke jazz scene predvođenih sinom Matijom.
Tim zapaženim kreativnim uzletom nadomak, 50. rođendana umjetničkog života, Gabi Novak potvrdila je da su njezine vokalne kvalitete ostale otporne na generacijske i (po)modne mijene unutar hrvatske popularne glazbe u kojoj nijednoj drugoj pjevačici nije uspjelo premostiti šlagerski sentiment pedesetih godina prošlog stoljeća i suvremeni senzibilitet slušatelja u novom tisućljeću. Godine 2006. objavljuje iscrpnu dvostruku kompilaciju Zlatna kolekcija. A ona prati njezin rad od početnih uspjeha s kraja pedesetih. Preko zagrebačkih festivala do nedavne obrade Arsenove Ni ti, ni ja…
Tijekom pedeset godina pjevačke karijere primila je brojne nagrade i priznanja. Izdvojit ćemo Vjesnikovu nagradu za glazbu Josip Slavenski (1979), Nagradu Vlaho Paljetak te povodom 45. obljetnice javnog umjetničkog djelovanja Zlatnu plaketu Status (2003). Nositeljica je odličja Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića (1996). Također, dobitnica je mnogobrojnih statua Porina, uključujući Porina za životno djelo kojeg je dobila 2006. godine. Više o Gabi doznajte na Wikipediji.
