Rijeka Sava je pritoka rijeke Dunav i jedna je od tri najdulje rijeke u Hrvatskoj. Ukupno je dugačka je 940 kilometara, dok su druge dvije rijeke Drava i Kupa. Površina slijeva rijeke Save je 95.720 km2. Prosječan istijek vode na ušću je 1760 m³/s, a maksimalni 5.000 m³/s, dok je najveći istijek na prijelazu zime u proljeće. Led se na rijeci Savi stvara svake godine.
Rijeka Sava nastaje spajanjem Save Dolinke i Save Bohinjke u blizini Lancova u Sloveniji, a utječe u rijeku Dunav u Beogradu. Dodajmo da Sava Dolinka izvire u dolini između Triglava i slovensko-austrijske granice kod Kranjske Gore, dok Sava Bohinjka nastaje izljevanjem iz Bohinjskog jezera kod mjesta Ribčev Laz. Sava je i najvodonosnija pritoka Dunava. Savu u Zagrebu karakterizira Savski nasip koji korito rijeke tijekom visokog vodostaja proširuje na 300 metara. A obale rijeke su omiljeno izletište Zagrepčana…
Širina riječnog korita Save u Zagrebu je 100 metara
Rijeka Sava jednim dijelom čini riječnu granicu između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine te potom između Bosne i Hercegovine i Srbije. Širina riječnog korita u Zagrebu je 100 metara, a najveća širina joj je do 700 metara i to u Šapcu. Na ušću u Dunav širina Save je čak 290 metara.
Važniji pritoci rijeke Save od izvora prema ušću:
- lijeve pritoke: Savinja, Sutla, Krapina, Lonja, Orljava i Bosut;
- desne pritoke: Ljubljanica, Krka, Kupa, Una, Jablanica, Vrbas, Ukrina, Bosna, Tinja, Drina i Kolubara;
Rijeka Sava ima svoj dan, a on se obilježava 1. lipnja
Od 1. lipnja 2007. godine, kada je u Zagrebu taj dan službeno proglašen Danom rijeke Save, svake se godine obilježava taj dan s ciljem promicanja značaja rijeke Save za sve zemlje u slivu, njenih iznimnih ekoloških vrijednosti i socio-ekonomskih potencijala.
Rijeka Sava u Zagrebu nije plovna – po njoj se može ploviti tek od Siska. No, ona nije niti pitka, ponajviše zbog razvijene industrije i otpadnih voda koje se većinom ne pročišćuju. Usprkos tome, nije rijetkost na Savi vidjeti ribiče. Za jedan od razloga zagađenosti Save često se (neopravdano) smatra Nuklearna elektrana Krško u Sloveniji (NEK), ali osim malog i kontroliranog zagrijavanja, NEK na rijeku nema drugih štetnih utjecaja. A ako vas zanima koji je trenutačno vodostaj rijeke Save, to možete doznati na mrežnim stranicama Hrvatskih voda na adresi voda.hr.
Iako se prostire na obje obale Save, Zagreb ima vrlo malo mostova
Preko rijeke Save oduvijek se prelazilo splavima. U Zagrebu je najveći promet bio na putu za Karlovac i Jadransko more, s glavnim prijelazom na završetku današnje Savske ceste. Na toj lokaciji je izgrađen drveni most koji je 1892. godine zamijenjen željeznim mostom s drvenim pomostom za kola i pješake. On je poslije zamijenjen armiranobetonskim pločama i asfaltnom cestom.
Zagrebački mostovi preko rijeke Save, poredani nizvodno, od Zaprešića do Ivanje Reke:
- Most Zaprešić – izgrađen 1980. godine, projektant Josip Novak;
- Podsusedski most – izgrađen 1982., godine, projektant Vojislav Draganić;
- Jankomirski most – izgrađen 1958. godine, projektant Krunoslav Tonković; 2006. godine je dograđen drugi kolnik, projektant Mate Pezer;
- Jadranski most – izgrađen 1981. godine, projektant Zvonimir Lončarić;
- Savski kolni most – izgrađen 1938. godine, projektant Milivoj Frković;
- Novi željeznički most / Hendrixov most – izgrađen 1939. godine;
- Most slobode – izgrađen 1959. godine, projektant Krunoslav Tonković;
- Most mladosti – izgrađen 1974. godine, projektant Vojislav Draganić;
- Željeznički most Sava-Jakuševec – izgrađen 1968. godine, projektant Ljubomir Jevtović;
- Domovinski most – izgrađen 2007. godine, projektanti Rajka Veverka i Martina Balić;
- Most Sava-Ivanja Reka (Most na obilaznici) – izgrađen 1981. godine, projektant: Zvonimir Lončarić;
Fotogalerija “Zagreb u slici” | Rijeka Sava
