Naša ugledna psihologinja Mirjana Krizmanić u knjizi “Laži naše svakidašnje” primarno se bavi laganjem. Ono se u našoj kulturi uglavnom smatra negativnim ponašanjem i negativnom osobinom. S različitih aspekata propituje uzroke i posljedice laganja i objašnjava zašto nam je i u kojim situacijama katkad korisnije slagati nego sugovornika ili sebe suočiti s istinom.
Postoji li uopće život bez laži i laganja? Svatko od nas, neovisno o dobi, spolu, obrazovanju i svemu što nam se u životu jest i nije dogodilo, trebao bi pokušati zamisliti kako bi mu život izgledao bez laži. Kako bi nam život izgledao kad bismo svi mogli, i sebi i drugima, uvijek i beziznimno govoriti istinu i samo istinu? Kakvi bi bili naši odnosi s partnerima, prijateljima i susjedima? Što bi bilo kada bi uvijek, na svakom mjestu i u svako vrijeme, jedni drugima govorili istinu?
Nesumnjivo postoje situacije kad o laganju ovisi nečiji život ili opstanak neke obitelji. Održavanje prijateljstva, suradnje i mnogo toga drugog što ljude povezuje ili dijeli. Laganje i njegovi pasivni oblici, zatvaranje očiju ili okretanje glave pred istinom, omogućuju nam katkad da zažmirimo pred vlastitim pogreškama, manama, slabostima ili nepoželjnim navikama.
Bez laži ne bismo mogli živjeti ni s drugima ni sa sobom. No, s druge strane, laži nam mogu nanijeti mnogo štete. Ne treba opravdavati ni razumjeti zloćudne ili koristoljubive laži jer one uzrokuju mnogo toga lošeg i nepoćudnog u međuljudskim odnosima. Dobronamjerne, zaštitničke i milosrdne laži imaju upravo suprotan učinak. One obogaćuju naše odnose i često nam pomažu da prebrodimo neke teške životne situacije. Jer jedino tako možemo nastaviti uživati u ovom jedinom životu koji, barem na Zemlji, imamo. Više o laganju doznajte na Wikipediji.
Mirjana Krizmanić – o autorici
Mirjana Krizmanić rođena je 1936. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta diplomirala je i doktorirala psihologiju. Ondje je provela i više od četiri plodna desetljeća te punih trideset godina vodila Katedru za kliničku psihologiju. Autorica je brojnih znanstvenih i stručnih radova i knjiga.
Nakon odlaska u mirovinu posvetila se mnogim aktivnostima i iznimno je angažirana umirovljenica. Uz brojna predavanja, tribine, televizijske i radijske nastupe, više od desetljeća objavljuje, među ostalim i uspješnice iz područja popularne psihologije. Izdvojit ćemo Tkanje života, Život s različitima, U ljubavi i bez nje, A što sad?, A sad… radost i veselje!, Jesenji valcer, O toleranciji, O životinjama i njihovim ljudima, Zašto guramo glavu u pijesak?, Knjiga rastanaka te Mala psihološka kuharica.
