U bijegu od nepogoda koje su obilježile 2020. godinu, mnogi su građani utočište i sigurne nekretnine potražili izvan velikih gradova i preselili se u manja mjesta u okolici, a zanimljivo, posebno je popularno postalo područje Ličko – senjske županije.
Zagrepčani, čini se, pred strahom od novih potresa i pandemije koronavirusa, lagano sele prema rubnim dijelovima grada ili u obližnja mjesta izvan njega, a velik broj ih potegne i do Ličko – senjske županije za koju osjetan interes pokazuju i stanovnici drugih velikih gradova.
Zbog trenda napuštanja sela i stanovanja u urbanim sredinama, sve donedavno nekretnine su se na tim područjima slabije prodavale i nerijetko su davane u bescjenje, no negativne okolnosti, točnije potresi i pandemija koronavirusa, koji su obilježili 2020. godinu, učinili su takva mjesta iznimno traženima.
U usporedbi s 2019. godinom, tijekom 2020. oglasnik za nekretnine Crozilla.com bilježi porast broja posjetitelja koji su pretraživali nekretnine na području Ličko – senjske županije, što potvrđuje i Ivan Bižanović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK te ujedno vlasnik i direktor agencije Lika nekretnine d.o.o.: “Prošle godine porasla je potražnja za kućama, stanovima i apartmanima na našem području.”
Potres u Zagrebu i COVID-19 su glavni uzroci preseljenja
Ljudi su tijekom karantene ostali “zarobljeni” u svojim stanovima te su se, kako kaže Bižanović, željeli bar privremeno maknuti iz Zagreba. Dodaje i kako se brojne obitelji okreću selu i poljoprivredi, sade vrtove i obrađuju zemlju, a smatra da će tako biti i ove godine. U prilog tome idu i oglašavane cijene tamošnjih zemljišta koje se na oglasniku Crozilla mogu pronaći već i od 1 euro po kvadratu.
“Ljudi bježe iz jako naseljenih gradova i odlaze u prirodu na čist zrak, nezatrovanu zemlju, vodu iz rijeke Gacke koju mogu piti dok rade na polju”, rekao je Ivan Bižanović za Crozilla.com te dodao kako zbog učestalih potresa u Zagrebu ljudi traže manje kuće na selu. Dodaje i kako je sada Ličko – senjska županija dobro popunjena ljudima iz Zagreba, Rijeke, Splita, Zadra ili Šibenika, a osjetan porast potražnje za tamošnjim nekretninama.
Traže se kuće na periferiji
Neki Zagrepčani, čini se, pred strahom od pandemije i potresa ipak neće potegnuti sve do Ličko – senjske županije. “Blaža” verzija bijega od nedaća kojima je 2020. godina obilježena očituje se u potražnji za nekretninama na gradskoj periferiji.
Ivana Čikić, vlasnica agencije Dom ekspert d.o.o. smještene na istočnom dijelu Zagreba kaže kako se primjećuje trend porasta preseljenja iz centra prema naseljima na rubnim dijelovima grada: “Još u proljeće 2020. nakon prvog zagrebačkog potresa, primijetili smo pojačan interes za kućama na periferiji. Taj trend se nastavlja i dalje.”
Tijekom 2020. godine kuće, stanovi i zemljišta najviše pretraživali na području Zagreba gdje posebna potražnja vlada za novogradnjom
Kuće i stanovi, prema riječima Ivane Čikić, traže se pod uvjetom da su novijeg datuma gradnje što podrazumijeva da su graditelji zadovoljili propisane uvjete protupotresne gradnje.
“Što se tiče zemljišta, traže se ona koja su pogodna za gradnju obiteljskih kuća i stambenih zgrada”, rekla je Ivana Čikić te dodaje kako ih traže i fizičke osobe i investitori koji su prepoznali nišu na tržištu nekretnina, a to je gradnja kuća u dupleks ili tripleks varijanti.
“Primijetili smo da je na istočnom dijelu Zagreba pa sve do Dugog Sela jako velik interes za građevinskim zemljištima za gradnju samostojećih obiteljskih kuća čiji su kupci fizičke osobe, ali i za zemljištima na kojima se mogu graditi dvije ili tri spojene obiteljske kuće. U gradu je to malo teže izrealizirati jer nedostaje građevnih čestica koje omogućuju takvu gradnju. Na periferiji je to izvedivo”, smatra Ivana Čikić.
U okolici Zagreba cijene građevinskih zemljišta kreću se do dvjestotinjak eura po metru kvadratnom
Ali, u samom Gradu Zagrebu, ovisno o lokaciji, infrastrukturi i drugim faktorima, mogu dosezati vrijednosti veće i od 1000 eura po kvadratu.
“Na veći interes kupaca povoljno utječu niža cijena nekretnina, niske kamatne stope stambenih kredita, sigurna radna mjesta, visina plaće, državne subvencije i drugo. Međutim, isto tako imamo i niz faktora koji usporavaju prodaju nekretnina, a to su: visoke cijene nekretnina, nesigurnost na poslu, visoka stopa nezaposlenih, pad BDP-a i drugi” dodaje Ivana Čikić iz Dom eksperta te smatra kako se potres odražava i na cijene nekretnina jer je hrvatsko tržište nekretninama malo tržište i kontinuirano je pod pritiskom vanjskih utjecaja naše gospodarske stabilnosti, odnosno nestabilnosti.
