koncertna dvorana blagoje bersa | muzička akademija zagreb | ožujak 2015.

Branimir Pustički i njegov ansambl održat će koncert naziva “Vivat violoncello” u dvorani Blagoje Bersa u srijedu, 25. studenog 2020. godine

Nakon duge pauze ponovo se održavaju koncerti ciklusa Vivat academia, a povodom toga je violončelist Branimir Pustički okupio svoje studente i oformio ansambl s kojim će održati koncert naslovljen “Vivat violoncello”! Ansambl violončela uz Pustičkog čine Lucija Pejković, Tonko Marković, Lana Lucija Horvatić, Ana Majer, Lucija Mušac, Janko Franković te Karla Kostović. Mlade glazbenice i glazbenici na pozornicu Koncertne dvorane Blagoje Bersa izaći će u srijedu, 25. studenog 2020. godine, u 19.30 sati.

A zagrebačkoj će publici predstaviti skladbe Mozarta, Boccherinija, Rossinija, Fauréa, Čajkovskog, Sibeliusa i Bartóka u izvedbi osam violončela. Ulaznice za ovaj koncert su u prodaji na blagajni dvorane dva sata prije početka koncerta. Također, drago nam je najaviti kako će se za sve zainteresirane koji nisu u mogućnosti poslušati koncert u Bersi organizirati prijenos uživo na YouTube kanalu Muzičke akademije!

Podsjetimo, Vivat academia je koncertni ciklus koji organizira zagrebačka Muzička akademija. A specifičnost tog programa je u tome štu u njemu interaktivno sudjeluju njezini profesori i studenti. Za više informacija o Muzičkoj akademiji Zagreb posjetite njihove mrežne stranice na adresi muza.unizg.hr.

Violončelist Branimir Pustički diplomirao je iz klase Valtera Dešpalja na Muzičkoj Akademiji u Zagrebu

Ansambli sastavljeni od više violončela svojim unikatnim zvukom plijene pažnju publike od 1972. godine. Naime, tada je osnovan ansambl od dvanaest violončela Berlinske filharmonije. Cellomania, sjajan projekt iz 1991. godine profesora emeritusa Valtera Dešpalja, popularizirao je zbor violončela u Hrvatskoj. Ali on je i pobudio želju u mladim violončelistima za sudjelovanjem u takvom sastavu.

Cellomaniju je njen osnivač opisao kao “jedno fino stanje duha i uha kada se mladi violončelisti okupljaju u većem broju i predaju zadovoljstvu zajedničkog muziciranja i druženja”. Veliki opseg registra instrumenta, kao i ugodan timbar pogodno su tlo za zajedničko komorno muziciranje. A zbog svojih mnogih umjetničkih i pedagoških mogućnosti i za glazbeni i tehnički napredak svakog člana ansambla.

Tagged