Hrvatski ured za osiguranje (HUO) je predstavio najznačajnije brojke i pokazatelje vezane uz potres u Gradu Zagrebu i okolici uz pregled tržišta iz perspektive industrije osiguranja kao i njenoj ulozi u sanaciji šteta i normalizaciji života. “Iako su u ključnom periodu nakon potresa uvjeti poslovanja općenito bili otežani uslijed prvog vala korona krize i smanjenje mobilnosti, osiguratelji su promptno i efikasno reagirali na posljedice potresa isplativši značajne iznose osigurnine. Kroz 6.255 do danas riješenih odštetnih zahtjeva isplaćeno je 194 milijuna kuna u za to predviđenim zakonskim rokovima. Važno je naglasiti kako za cijelu 2020. godinu, prosječno isplaćena šteta iznosi 31.153 kuna, uz prosječan iznos godišnje premije od 866,90 kuna“, rekao je Vančo Balen, član Uprave Croatia osiguranja.
Predstavnici osigurateljne industrije jednoglasno su, iz perspektive osiguranja, pozdravili Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko – zagorske županije i Zagrebačke županije uz obrazloženje kako se usvojenim zakonskim rješenjem šalje ispravna i jasna poruku građanima i osiguranicima, jer će građani koji su imali odgovarajuće osigurateljno pokriće imati smanjen financijski teret prilikom obnove.
Naime, prema usvojenom zakonu, odustalo se od prvotno predloženog rješenja da se osigurnina koju su građani dobili ili će dobiti od svojih osiguravajućih društava mora uplatiti državi. Osigurnina predstavlja financijsku pomoć odnosno zamjenu za onih 20% iznosa obnove kojim vlasnik mora doprinijeti – tako će vlasnici nekretnina koji imaju osiguranje u konačnici imati manje troškove od onih koji nisu osigurani. Predstavnici osiguratelja istaknuli su i kako bi bilo važno, u smislu odgovornosti, da se uvede i obaveza svim korisnicima obnove u pogledu osiguranja, odnosno da se, primjerice, svi korisnici po predmetnom zakonu o obnovi obvežu na višegodišnje ugovore o osiguranju imovine.
“U Hrvatskoj su od rizika od potresa posebno izložena područja oko Zagreba, Rijeke, dalmatinske Zagore i južne Dalmacije, a iskustva iz zagrebačkog potresa pokazala kako je jedan od najvećih problema iznimno mali postotak višestambenih zgrada koje imaju osiguranje od potresa te da će se predstavnici osiguratelja zauzeti za reguliranje osiguranja od potresa i ostalih rizika u Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada”, rekao je Slaven Dobrić, član uprave Allianz Hrvatska i predsjednik upravnog odbora HUO-a.
Govoreći o budućnosti, osiguratelji su upozorili na veliki nesrazmjer ulaganja u osiguranje imovine u Republici Hrvatskoj u usporedbi s ostalim EU zemljama, a posebno imajući na umu da se Hrvatska, uz Grčku, Tursku, Sjevernu Makedoniju i Italiju, nalazi na tektonski najrizičnijem području u Europi.
“Potrebno je i da tijela države zadužena za upravljanje imovinom vlastitim primjerom ugovaranja osiguranja dodatno potaknu gospodarstvo i građane na odgovarajuću osigurateljnu zaštitu”, rekao je Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje.
Podaci naime pokazuju kako značajan dio imovine u Hrvatskoj nije osiguran ili nije osiguran na primjeren način. Premija osiguranja imovine u proteklih deset godina bilježi tek vrlo blagi trend rasta pa je tako u 2018. godini premija osiguranja imovine u Hrvatskoj iznosila 44 eura po stanovniku što je gotovo četiri puta manje od EU prosjeka koji je iste godine iznosio 168 eura po stanovniku.
“Kada se gleda osiguranje općenito, situacija je još gora, odnosno razlike su još dramatičnije. Premija osiguranja po stanovniku u EU iznosi 2.170 eura, a u Hrvatskoj 347 eura, što je čak šest puta manje, stoga je od iznimne važnosti podignuti razinu svijesti građana o nužnosti ulaganja u ovakav vid zaštite, jednostavno razvijati kulturu osiguranja. U ovom slučaju, posebno osiguranja imovine odnosno osiguranja od potresa, požara, poplava i ostalih opasnosti. Na taj način će se smanjiti i financijski teret države u sanaciji šteta”, rekla je Ivana Bratanić, predsjednica uprave Euroherc osiguranja.
PROČITAJTE VIŠE:
